Srčani udar je sve češći i ozbiljniji problem u suvremenom društvu, a posebno zabrinjava mlađu populaciju. Ovaj vrlo ozbiljan neposredni zdravstveni problem javlja se obično bez jasnih prethodnih indikacija, što ga čini vrlo opasnim. Danas otkrivamo malo više o ovom stanju.
Čak i ako je vjerojatnost srčanog udara velika, prevencija i pravodobno reagiranje mogu u znatnoj mjeri smanjiti mogućnost njegovog nastanka, ali i njegovih teških posljedica. Zdrave životne navike – prehrana, tjelesna aktivnost popraćena prestankom pušenja, najviše pojačavaju ovaj smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti. U ovom radu detaljno je prikazano kako prepoznati srčani udar i njegove simptome.
- Do srčanog udara dolazi kada je koronarna arterija koja opskrbljuje srce krvlju blokirana, što smanjuje dotok kisika i hranjivih tvari u srčani mišić. To je obično posljedica sloja masnih naslaga, kolesterola i drugih tvari koje stvaraju plak unutar arterija.
Krvni ugrušak ili puknuće plaka može u potpunosti blokirati krvnu žilu i tako pospješiti daljnji smanjeni dotok krvi u srce. Tada srčani mišić počinje slabiti s ireverzibilnom nekrozom srčanog mišića koja se događa u slučaju nepovratne opskrbe krvlju, au najgorem slučaju smrtno. Postoji niz čimbenika koji uvelike povećavaju šanse za srčani udar.
Visoki krvni tlak povećava rizik jer opterećuje srce i krvne žile, čineći ih sklonijima ozljedama i stvaranju više naslaga. Dijabetičari i osobe s hiperglikemijom izloženi su većem riziku od srčanih tegoba zbog negativnog utjecaja na krvne žile i rad srca. Pretjerana konzumacija zasićenih masti, šećera i soli još je jedan faktor koji može povisiti razinu kolesterola i triglicerida, što može stvoriti plak u arterijama.
Takve navike uključuju visok krvni tlak, nizak dobar kolesterol i eroziju krvnih žila te povećavaju rizik od infarkta miokarda. Nedostatak tjelovježbe dovodi do prekomjerne tjelesne težine, što je također povezano s povišenim krvnim tlakom i visokim kolesterolom te je još jedan čimbenik bolesti srca.
Ključno je uzeti u obzir da se simptomi infarkta moraju otkriti na vrijeme, a ne samo zato što su prikazani drugačije; većina se može razlikovati između dva spola. Simptomi srčanog udara često su nejasni ili se miješaju s drugim bolestima, čime se povećavaju komplikacije u zbrinjavanju hitnih slučajeva. Bol u prsima: Među uobičajenim simptomima, bol u prsima uglavnom je povezana s pritiskom i stezanjem ispod prsne kosti.
- Bol se može širiti u druge dijelove tijela poput lijevog ramena ili ruke, leđa, vrata, čeljusti ili zuba, gornjeg dijela trbuha. Hladan znoj i akutna tjeskoba često prate stanje; stoga se pacijent obično osjeća uplašeno ili u panici.
Kratkoća daha može se pojaviti čak i bez bolova u prsima i vrlo je zloslutna. Može doći do izrazite slabosti, ošamućenosti i često povraćanja. Osjeti u leđima, u čeljusti ili u gornjem dijelu trbuha često se javljaju prije nego bol u prsima postane intenzivna. Žene često liječnicima prijavljuju izraziti umor i probleme sa spavanjem kao simptome srčanog udara, a tada te tegobe mogu trajati i nekoliko dana prije samog napada.
Uznemirujuće, donekle žgaravica, želučane tegobe, mučnina, moguće čak i povraćanje. Simptomi su netipični i stoga se mogu pogrešno dijagnosticirati; atipična prezentacija smanjuje sumnju na bolest. Bol kod žena obično nema bolove u prsima; međutim, bol je povezana s drugim simptomima, što znači da se općenito podcjenjuje kao signal upozorenja iz tijela. Međutim, trenutni znakovi upozorenja zahtijevaju brzu reakciju.
Uistinu, treba odmah pokrenuti službu hitne pomoći. Brza reakcija gotovo sigurno znači razliku između života i smrti. Ako je pri svijesti, osoba bi trebala sjediti u udobnom položaju. Ne dopustite im da rade nagle pokrete koji mogu dodatno pogoršati njihovo stanje. Osoba ne bi trebala biti alergična na aspirin i ne bi trebala imati kontraindikacije.
- Žvakanje aspirina može pomoći u rastvaranju krvnog ugruška i spasiti što je moguće više srčanog mišića. Smjestite osobu u udoban sjedeći položaj i olabavite svu usku odjeću održavajući miran i kontroliran obrazac disanja.
Zaključno treba napomenuti da je prevencija srčanog udara moguća. Primjena zdravih navika u životu može uvelike smanjiti rizike. Također, prepoznavanje simptoma na vrijeme i odgovarajuća brza reakcija mogu imati značajnu važnost u smanjenju ozbiljnih zdravstvenih učinaka. Srčani udar je stanje koje zahtijeva ozbiljnu pozornost, ali uz pravilnu prevenciju opasnost se može znatno umanjiti.
