Duško Tošić je u posljednje vrijeme u centru pažnje, najviše zbog razvoda od pop pjevačice Jelene Karleuše, koji je izazvao veliko interesovanje javnosti. Danas otkrivamo malo više o njegovom životu poslije Jelene.
- Njihov 16-godišnji brak završio je, kako je najavljeno, sporazumnim razvodom, a Jelena je javno priznala da se njih dvoje doista trebaju rastati. Mediji su od toga napravili veliku stvar, natjeravši mnoge na razmišljanje o tome što to znači za njih i njihove profesionalne živote.
Puno se šuškalo oko toga da Duško Tošić ima novu partnericu. I njegove aktivnosti i privatni život izazvali su veliko zanimanje nakon razvoda. Ženi se i nakon toga se sve više fokusira na poboljšanje svojih poslovnih nastojanja. Duško Tošić uložio je dosta sredstava u svoje ugostiteljske pothvate, ali i aktivno sudjelovao u nogometnom vođenju.
Ova promjena u njegovoj profesiji izazvala je više medijske pažnje. Ranije poznat kao dobar nogometaš koji je izašao na teren, sada izuva kopačke i doživljava se kao poslovni oportunist. Štoviše, objava na njegovom Instagram profilu otkrila je Tošićev novootvoreni luksuzni restoran, u elitnom kvartu — mjestu koje nakon razvoda posjećuje plejada drugih poznatih osoba.
Brak Jelene Karleuše i njenog supruga ne prestaje da izaziva pažnju javnosti, pa se o njihovoj vezi često spekuliše u medijima. U svim svojim pojavnim oblicima, unatoč trudu da sve izgleda savršeno, čini se da ih dijeli dosta razlika.
- Jelena Karleuša je u jednom trenutku priznala da su se nakon 16 godina braka odlučili razvesti. Kada ju je novinar upitao kolike su šanse da se vrati Dušku, odlučno je odgovorila: “Neka svatko ide svojim putem, briga o djeci je zajednička”.
Ovo je jasan dokaz da su se doista razdvojili, što se vidi iz pozitivne prirode koju još uvijek podržavaju svoje roditeljske odgovornosti. Jednom riječju, Duško Tošić započeo je još jedno poslovno i obiteljsko razdoblje, a mediji i dalje pišu priče o njegovom privatnom životu. Jedan od najzanimljivijih aspekata ljudskog mozga je njegova sposobnost reorganizacije živčanih puteva kao odgovor na nova iskustva – osnovni preduvjet za učenje.
Znanstvenici su godinama vjerovali da mozak prestaje stvarati nove neurone ubrzo nakon što osoba postane odrasla. Novo istraživanje, međutim, uvjerljivo pokazuje sposobnost mozga za promjenu i razvoj tijekom života.
Taj se fenomen naziva neuroplastičnost, što uključuje sposobnost mozga da se prilagodi novim iskustvima, stjecanju znanja i oporavku od ozljeda. Kada pojedinac nauči novu vještinu ili primi nepoznatu informaciju, njegov mozak stvara nove veze između neurona. Ako je jedna regija ozlijeđena, drugi dijelovi mogu preuzeti funkcije koje je ona obavljala.
To je posebno vidljivo u slučajevima oporavka od moždanog udara ili TBI, kada drugi zdravi dijelovi mozga preuzimaju funkcije oštećenih regija. Neuroplastičnost, u radu pamćenja i prisjećanja, ima vrlo dubok utjecaj. Prilikom svakog stjecanja znanja, mozak se mora reorganizirati kako bi imao prostora za spremanje novih informacija.
Nadalje, čak i u nedostatku razdoblja aktivnog učenja, mozak kontinuirano mijenja svoje neuronske veze radi veće učinkovitosti u upravljanju kognitivnim funkcijama. Valja napomenuti da se ista može pojačati nekim aktivnostima. Na primjer, tjelesne vježbe, osobito one aerobne, pospješuju rast novih neurona u dijelovima mozga povezanima s pamćenjem i učenjem.
Štoviše, aktivnosti poput meditacije, društvene aktivnosti i redovite izloženosti novim iskustvima također su povezane sa zdravim mozgom i njegovom sposobnošću prilagođavanja promjenama. S obzirom na izuzetnu moć prilagodbe i razvijanja promjena mozga mozak postaje vrlo moćan organ sposoban za kontinuirani rast u bilo kojoj dobi.
