Uzimate lijekove za pritisak ili holesterol? Ova namirnica može potpuno poništiti efekat terapije, a većina ljudi je svakodnevno jede!
- Mnogo ljudi ne razmišlja o tome kako obrok koji pojedu može uticati na lijekove koje uzimaju, iako ta kombinacija može imati ozbiljne posljedice. Hrana može promijeniti način na koji se lijek apsorbuje, razgrađuje i izlučuje, što ponekad dovodi do smanjene efikasnosti terapije, a u nekim slučajevima i do opasnih nuspojava. Neke namirnice pojačavaju dejstvo lijeka, dok druge potpuno blokiraju njegov učinak. Poznavanje osnovnih pravila o kombinovanju lijekova i hrane gotovo je jednako važno kao i pridržavanje same terapije.
Osobe koje koriste lijekove za disajne tegobe, poput astme, bronhitisa ili hronične opstruktivne bolesti pluća, treba da budu oprezne s unosom kofeina. Ovi lijekovi često sadrže supstance koje stimulišu nervni sistem i šire disajne puteve, a kada se kombinuju s kafom, energetskim napicima ili jakim čajevima, mogu izazvati pojačan rad srca, drhtavicu i nesanicu. Kod osjetljivih osoba ovo može dovesti i do povišenog krvnog pritiska. Masna hrana dodatno povećava apsorpciju lijekova, što povećava rizik od predoziranja, pa se preporučuje da se terapija uzima na prazan stomak ili uz lagani obrok bez masnoće.
- Lijekovi za snižavanje krvnog pritiska, poput kaptoprila, enalaprila i ramiprila, utiču na ravnotežu kalijuma u tijelu. Isti unos hrane bogate kalijumom može biti opasan, jer previsok nivo ovog minerala izaziva poremećaje srčanog ritma, slabost mišića i gušenje. Zato se savjetuje izbjegavanje banana, krompira, soje, spanaća i sušenog voća, a osobe koje koriste ove lijekove treba redovno da provjeravaju nivo kalijuma i konsultuju se s ljekarom o prehrani.
Digoksin, lijek za regulisanje srčanog ritma i liječenje insuficijencije srca, također zahtijeva pažnju. Sladić, sastojak prisutan u nekim bombonama, čajevima i pivarama, sadrži glicirizinsku kiselinu koja može izazvati opasne promjene u srčanom ritmu, čak i u malim količinama. Dijetetska vlakna usporavaju apsorpciju digoksina, pa ga je najbolje uzimati najmanje dva sata prije ili poslije obroka. Biljni dodaci poput kantariona i aleksandrijskog lista dodatno smanjuju njegovu efikasnost i trebaju se izbjegavati.
Statini, lijekovi za snižavanje holesterola, imaju poseban problem s citrusnim voćem, posebno grejpfrutom i pomorandžama. Sok od grejpfruta blokira enzime koji razgrađuju statine u jetri, što povećava koncentraciju lijeka u krvi i može uzrokovati oštećenje mišića, jetre ili bubrega. Zbog toga je preporučljivo izbjegavati sve vrste soka od agruma tokom terapije i radije birati voće poput jabuka ili krušaka.
- Varfarin, antikoagulant koji sprječava stvaranje krvnih ugrušaka, također zahtijeva pažnju u prehrani. Njegovo djelovanje se zasniva na smanjenju aktivnosti vitamina K, pa hrana bogata ovim vitaminom, poput kelja, brokolija, spanaća i repe, može gotovo potpuno poništiti efekat lijeka. S druge strane, borovnice, bijeli luk, đumbir i kurkuma imaju prirodna antikoagulantna svojstva i mogu pojačati djelovanje varfarina, povećavajući rizik od unutrašnjeg krvarenja. Ovo pokazuje da osobe na ovoj terapiji moraju paziti ne samo na lijekove, već i na začine i biljne dodatke.
Analgetici poput ibuprofena također nisu bez rizika kada se kombinuju s određenim napicima. Gazirana pića ubrzavaju apsorpciju ibuprofena, povećavajući njegovu koncentraciju u krvi, što dugoročno može oštetiti bubrege i želudac. Najsigurnije je uzimati analgetike s običnom vodom i izbjegavati alkohol, gazirane napitke i slatke napitke.
Pravilno kombinovanje hrane i lijekova ne zahtijeva stručnu diplomu, ali zahtijeva pažnju i informisanost. Čitanje uputstava, praćenje savjeta ljekara i poznavanje osnovnih interakcija između lijekova i namirnica može spriječiti ozbiljne komplikacije. Hrana i lijekovi zajedno mogu biti snažan saveznik u liječenju — ali samo ako se koriste promišljeno.
- Svakodnevna svjesnost o tome što jedemo i kako to utiče na terapiju može spasiti zdravlje i spriječiti neželjene nuspojave. Mali, ali značajni koraci u prehrani, poput izbjegavanja rizičnih namirnica ili prilagođavanja vremena obroka, mogu povećati efikasnost lijekova i smanjiti opasnost od komplikacija.
