Dok temperature tek lagano padaju,0 već se odvija drama koju mnogi nisu očekivali. Cijene skaču, redovi se produžuju, a ono što je prošle zime bilo lako dostupno sada je postalo gotovo nemoguća misija. U nastavku slijedi priča koja otkriva šta se tačno dešava iza kulisa jedne od najtraženijih energenata u državi.

  • Iako je sezona grijanja tek zakoračila, građani širom regiona već se susreću s ozbiljnim izazovom: pelet je postao roba koju je sve teže pronaći, a još teže priuštiti. U proteklim sedmicama potražnja je naglo porasla, stvarajući pritisak na proizvođače koji se sada bore da održe ritam isporuka. Dok hladni dani tek počinju, tržište je već u potpunom haosu, a pojedine firme primorane su da potpuno obustave prijem narudžbi.

Jedna od njih je banjalučka kompanija Drvoprodex, iz koje jasno poručuju da u ovom trenutku više ne primaju narudžbe. Novi spisak kupaca najavljuju tek za februar naredne godine, što je dovoljno da mnoge građane dovede u stanje panike, posebno one koji se oslanjaju isključivo na pelet kao glavni energent. Iz ove firme navode da je trenutna cijena palete 535 KM s uračunatim prevozom, ali priznaju da ne znaju kakvo će stanje biti nakon Nove godine. U posljednjim sedmicama primili su enorman broj upita, što samo potvrđuje razmjere naglog skoka potražnje.

Sve je počelo krajem septembra i početkom oktobra, kada je tržište odjednom „procvjetalo“ nakon ljeta koje je prošlo gotovo potpuno bez narudžbi. No, taj nagli preokret uhvatio je većinu proizvođača nespremnima. Slična situacija vlada i u firmi Drvosječa, koja posluje u više gradova BiH. Ni oni trenutno nemaju pelet na stanju, niti mogu zaprimati nove narudžbe. Dodatno zabrinjava činjenica da su cijene značajno rasle – A2 klasa sada košta 670 KM po toni, dok A1 dostiže čak 690 KM.

  • U međuvremenu, građani koji pokušavaju osigurati pelet za zimu suočavaju se s teškom realnošću. Ratko K. iz Trebinja već danima pokušava pronaći zalihe, ali bez uspjeha. Prisjeća se da je prošle godine tonu plaćao 360 KM, plus troškove prevoza. Ove godine ga isto to košta mnogo više – 470 KM za tonu, uz dodatnih 40 KM za dostavu. Kako kaže, potražnja je eksplodirala, a oni koji nisu kupili pelet na vrijeme sada su u velikom problemu.

Predstavnici industrije potvrđuju da tržište nije bilo spremno za ovakav rasplet. Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, objašnjava da je došlo do niza okolnosti koje su dovele do trenutnog disbalansa. Zbog izuzetno slabe potražnje tokom ljeta i niskih cijena, mnogi proizvođači su smanjili svoje kapacitete. Ni izvoz tokom godine nije dao signale da bi potražnja mogla naglo skočiti, pa je jesen donijela šok koji sada odjekuje na svim stranama.

U prvom naletu kupovine nestale su sve domaće zalihe, a kupci su se počeli upisivati na duge liste čekanja. Ivanović ističe da su zbog toga u posljednja dva mjeseca zabilježene nestašice, kao i prekomjerne cijene kod pojedinih distributera, što dodatno opterećuje situaciju. Prema njegovim riječima, industrija sada zajedno s nadležnim institucijama radi na stabiliziranju tržišta i suzbijanju daljeg rasta cijena. Proizvodnja je, počevši od septembra, povećana za čak 70 posto, ali to još uvijek nije dovoljno da se u potpunosti pokriju potrebe stanovništva.

  • S obzirom na to da u pojedinim regijama nestašica i dalje traje, Federalno ministarstvo trgovine reagovalo je objavljivanjem liste proizvođača koji u ovom trenutku imaju pelet dostupan za brzu isporuku. Time pokušavaju pružiti barem privremeno rješenje građanima koji su se našli pred zidom. Podsjećaju i da su cijene krajem septembra varirale od 466 do 580 KM, zavisno od grada, što pokazuje ogroman raspon i neujednačeno stanje na tržištu.

Kako bi se spriječile još drastičnije oscilacije, Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom ograničava maksimalnu cijenu peleta. Prema toj odluci, najviša maloprodajna cijena iznosi 480 KM po toni, uz dodatak PDV-a, i to bez obzira na vrstu pakovanja. Ovo ograničenje ostaje na snazi do 1. decembra 2025. godine. Iako je potez mnogima donio olakšanje, postavlja se pitanje koliko će zaista biti efikasan u trenutku kada tržište već trpi posljedice naglog rasta potražnje.

  • Ova kriza ponovno otvara i širu temu: koliko su domaće zalihe energenata stabilne i da li se građani svake zime moraju oslanjati na neizvjesno tržište? Pelet je godinama slovio kao ekološki prihvatljiv i ekonomski isplativ način grijanja, ali današnja situacija pokazuje da se i naizgled stabilni sistemi mogu vrlo lako poremetiti kada nekoliko faktora istovremeno „pukne“.

Dok se građani pokušavaju snaći između čekanja, visokih cijena i neizvjesnosti, industrija i vlasti nastoje uhvatiti korak s naglim promjenama. Nadanje da će povećana proizvodnja i intervencije države dovesti do stabilizacije ostaje jedina svijetla tačka u priči koja je mnoge dovela u situaciju da strahuju od početka prave zime.

  • Bez obzira na to kako će se situacija razvijati u narednim mjesecima, jedno je jasno: sezona grijanja u BiH počela je burno kao nikada do sada, a borba za pelet postala je simbol svakodnevnog stresa mnogih domaćinstava. Kako će izgledati nastavak ove priče – zavisi od toga hoće li tržište uspjeti uhvatiti korak prije nego što hladnoća počne stezati punom snagom.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here