Ljekari sve češće upozoravaju na jedan skriveni simptom koji većina ljudi ignoriše, a mogao bi biti prvi znak ozbiljnog srčanog problema. Nije bol, nije pritisak, a mnogi ga svakodnevno osjećaju. Ovo je priča o simptomima koje tijelo šalje puno prije nego što nastupi najgori trenutak…
- Srčani udar je za većinu ljudi događaj koji se zamišlja kao nagli udar bola, dramatično stezanje u grudima i trenutak koji se ne može previdjeti. Međutim, stručnjaci sve češće upozoravaju da stvarnost može biti mnogo suptilnija i opasnija. Kardiolozi ističu da se prvi signali često pojavljuju daleko ranije i na način koji se lako pripiše umoru, stresu ili običnoj prehladi. Najraniji simptomi često nemaju nikakve veze s onim što većina smatra tipičnim srčanim udarom, što ih čini posebno podmuklim.
Jedan od liječnika koji je nedavno skrenuo pažnju na ove neobične znakove je dr. Sandžaj Bodžradž, viši kardiolog. On naglašava da hronični umor – onaj osjećaj iscrpljenosti koji traje danima ili sedmicama, a ne nestaje ni nakon odmora, sna ili promjena u načinu života – može biti prvi pokazatelj da srce ne funkcioniše kako bi trebalo. Kada srce postane slabije u pumpanju krvi, tijelo automatski dobija manje kiseonika, a čovjek se osjeća kao da mu je energija neprestano oduzeta. Taj tihi alarm često se zanemaruje jer djeluje bezazleno, ali upravo tu leži njegova opasnost.
Ovaj osjećaj iscrpljenosti posebno je problematičan jer je povezan sa svakodnevnim navikama i lako ga je pripisati nizu drugih stvari: lošoj noći, stresnom poslu, sezoni prehlada, čak i emotivnom zamoru. No, stručnjaci upozoravaju da srčane tegobe često počinju ovako – bez buke i bez dramatičnih simptoma. Dok osoba vjeruje da je riječ o prolaznoj iscrpljenosti, tijelo već šalje signale da krv ne cirkuliše kako treba.
- Uz ovaj uporan umor, dr. Bodžradž ističe još tri znaka koja se mogu pojaviti danima ili čak sedmicama prije samog srčanog udara. Iako djeluju nepovezano, zajedno mogu otkriti mnogo više nego što se misli.
Prvi od njih je otežano disanje, posebno ako se javlja iznenada i bez vidljivog razloga. Ako osoba primijeti da joj nedostaje zraka pri aktivnostima koje su joj ranije bile lagane, ili čak osjeti gušenje dok sjedi i odmara, to je ozbiljan signal. Srce koje ne pumpa efikasno ne može slati dovoljno krvi ni kiseonika u pluća, pa se javlja osjećaj borbe za dah. Kratak dah koji dolazi niotkuda može biti puno značajniji nego što izgleda, naročito ako se javlja istovremeno s umorom.
Drugi simptom koji mnogi pogrešno tumače jesu bolovi na mjestima koja naizgled nemaju veze sa srcem. Umjesto tipičnog bola u grudima, neki ljudi najprije osjete nelagodu u vilici, vratu, leđima ili ruci, najčešće lijevoj. Ove neugodne senzacije mogu biti tupi bolovi, pritisak, osjećaj težine ili povremena ukočenost. Zbog toga ih ljudi često pripisuju mišićnom naprezanju, zubnim problemima ili lošem položaju spavanja. Međutim, srčani udar ne mora uvijek „početi u grudima“, što ove simptome čini jednim od najpodcjenjenijih signala opasnosti.
- Treći znak je kombinacija mučnine, hladnog znojenja i vrtoglavice. Kada se pojave iznenada i bez nekog logičnog objašnjenja, oni mogu biti posljedica slabije prokrvljenosti mozga i drugih vitalnih organa. Žene su posebno sklone ovim suptilnim simptomima, pa kod njih srčani udar često prođe neprepoznat sve dok situacija ne postane ozbiljna. Kod mnogih žena upravo su ovi „tihi“ simptomi jedino upozorenje da je srce već pod velikim opterećenjem.
U slučaju da se ovi simptomi pojave zajedno ili u kratkom vremenskom razmaku, reakcija mora biti brza. Stručnjaci ističu da ne treba čekati da prođu sami od sebe niti se nadati da će odmor sve riješiti. Najvažnije je pozvati hitnu pomoć, ostati miran i zauzeti sjedeći ili polusjedeći položaj kako bi se smanjilo opterećenje na srce. Ako osoba već ima dijagnostikovane srčane tegobe ili koristi lijekove protiv zgrušavanja krvi, te informacije treba odmah prenijeti medicinskom osoblju kada stigne pomoć.
- Ipak, nije dovoljno samo reagovati na prve simptome – jednako važno je raditi na prevenciji. Srčani udari rijetko dolaze bez prethodnih signala, a redovni zdravstveni pregledi mogu otkriti rizične faktore na vrijeme. Kontrola krvnog pritiska, šećera i holesterola, prestanak pušenja, zdrava ishrana i više kretanja osnovni su koraci kojima se rizik značajno smanjuje. Oni koji već imaju porodičnu historiju srčanih bolesti treba da budu posebno oprezni i da otvoreno razgovaraju sa svojim ljekarom o simptomima na koje bi trebali obraćati pažnju.
Srce je organ koji rijetko stvara buku prije nego što nastupi ozbiljan problem. Njegovi najraniji signali su tihi, nenametljivi i lako ih je pripisati svakodnevnom životu. Ali upravo ti tihi signali spašavaju živote onima koji ih na vrijeme prepoznaju. Zato je važno slušati svoje tijelo, posebno onda kada šalje signale koji se ne uklapaju u uobičajeni ritam. Ponekad ono zna puno više nego što želimo priznati – i ponekad upozorava još prije nego što se pojavi bol u grudima, klasični znak na koji svi čekaju.
- Prepoznavanje ovih ranih simptoma znači da čovjek sebi daje šansu da reaguje na vrijeme. A kada je riječ o srcu, svaka sekunda je dragocjena.
