Dok region bruji o novom talasu naoružavanja i sve češćim političkim porukama koje stižu sa svih strana, jedna izjava bacila je potpuno novo svjetlo na odnose u komšiluku. Najavljena odluka već je izazvala lavinu reakcija, ali tek detalji koji stoje iza nje otkrivaju pravu sliku trenutnog stanja. Ono što slijedi moglo bi promijeniti vojni i politički balans u regionu brže nego što iko očekuje.
- Najava povratka obaveznog vojnog roka u Srbiji ponovo je pokrenula rasprave o bezbjednosti, odnosima u regionu i strateškim planovima države. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da će se već tokom ove godine vratiti služenje vojske u trajanju od 75 dana, što je odluka koja, prema njegovim riječima, dolazi nakon dugih procjena i procjena aktuelne bezbjednosne situacije. Time je otvorio jedno od najosjetljivijih pitanja u društvu, ali i među državama u okruženju, jer se svaki potez na vojnom planu posmatra kroz širi regionalni kontekst.
Vučić je objasnio da se planira brzo uvođenje ove mjere, naglašavajući da se ne radi o nečemu što će biti samo simboličan potez. Umjesto toga, odluka bi trebalo da postane sastavni dio državne politike, posebno u trenutku kada mnoge zemlje, uključujući i susjede, već godinama rade na jačanju svojih odbrambenih kapaciteta. U tom smislu, njegova najava djeluje kao odgovor na promjene koje se već dešavaju izvan granica Srbije, a koje utiču na stratešku sliku cijelog regiona.
Tokom razgovora, osvrnuo se i na dodatno naoružavanje Hrvatske, opisujući njihovu vojsku kao izuzetno snažnu. Naglasio je da Hrvatska posljednjih godina ulaže ogromna sredstva u unapređenje vojne opreme i da su se odlučili za povratak redovnog vojnog roka čak i prije Srbije. Taj podatak, kako je istakao, jasno pokazuje koliko se ozbiljno shvata uloga vojske u savremenom svijetu, ali i kako se manje zemlje trude da održe korak u vse dinamičnijem bezbjednosnom okruženju.
- Posebnu pažnju posvetio je kupovini tenkova „Leopard 2“, koje je nazvao najboljim tenkovima današnjice. Prema njegovim riječima, riječ je o vozilu koje nadmašuje ruske modele i sve tipove tenkova kojima raspolaže Srbija. U tom dijelu izlaganja nije skrivao respekt, navodeći da nabavka čak 44 ovakva tenka predstavlja ogroman iskorak za Hrvatsku. Time je poslao jasnu poruku da Srbija ovu nabavku smatra ozbiljnim vojno-strateškim potezom, ali bez ikakvih tonova konflikta, već naprotiv – uz otvoreno priznanje hrvatskog napretka u oblasti odbrane.
Ipak, Vučić je jasno stavio do znanja da i Srbija ima svoj pravac razvoja i drugačije prioritete. Navodeći da on lično ne bi ulagao toliki novac u tenkove, objasnio je da država radi na jačanju drugih segmenata koji smatra da su jednako važni. Srbija, prema njegovim riječima, ulaže u oblasti koje mogu pružiti prednost na duže staze, dok istovremeno prati sve što se dešava kod susjeda i na širem regionalnom planu.
U jednom trenutku se osvrnuo na širi kontekst i upitao se šta bi moglo biti razlog jačanja hrvatskih kapaciteta, posebno u svjetlu saradnje Hrvatske sa Prištinom i Tiranom. Time je ukazao na činjenicu da se u regionu formiraju različiti vojni blokovi i savezi, čime se povećava osjećaj neizvjesnosti. Naglasio je da su gotovo sve zemlje u okruženju već dio NATO-a ili idu ka tome, dok Srbija i Austrija ostaju jedine koje se i dalje drže vojne neutralnosti, iako u slučaju Austrije i ta neutralnost ima više formalno nego suštinsko značenje.
- S druge strane, ukazao je da Srbija i dalje ima značajnu prednost u određenim segmentima vojne opreme. Posebno je istakao prednost u vozilima na gusjenicama, kao i u avijaciji – gdje smatra da Srbija ima solidnu flotu borbenih aviona, helikoptera i bombardera. Poručio je da država ne planira da stane, već da se očekuje dalje jačanje tih kapaciteta, posebno u oblasti helikopterskih jedinica koje smatra ključnim za moderno ratovanje. U pogledu protivvazdušne odbrane, Vučić tvrdi da Srbija trenutno stoji vrlo dobro, te da će taj segment biti dodatno unaprijeđen.
Iako se čini da su njegove izjave usmjerene ka smirivanju tenzija, u njima se osjeća i određena doza zabrinutosti. Sa jedne strane daje priznanje susjednim državama za vojna ulaganja, a sa druge ističe da Srbija mora ostati spremna na sve scenarije. U tom duhu se uklapa i najava povratka obaveznog vojnog roka, koja može biti shvaćena kao pokušaj jačanja unutrašnje bezbjednosti, ali i kao signal da država želi imati širu bazu obučenih građana u slučaju potrebe.
- Ono što dodatno naglašava ozbiljnost situacije jeste poruka da se ne zna tačno na šta se pojedine zemlje pripremaju, ali da se mora računati na sve opcije. Istovremeno, nije poslao nijednu ratnohuškačku poruku, već je cijelo vrijeme insistirao na realnom sagledavanju stanja i strateškoj pripremljenosti. Time je pokušao da napravi balans između uznemirujućih činjenica i poruke da se bezbjednost države može sačuvati racionalnim potezima i stalnim ulaganjem.
Na kraju, zaključio je da će Srbija nastaviti da gradi svoju odbranu u segmentima u kojima je već prepoznata kao snažna, uz uvjerenje da će naredni period donijeti dodatno jačanje. Odluka o povratku vojnog roka, prema svemu sudeći, samo je jedan od elemenata tog šireg procesa, koji će u godinama koje dolaze oblikovati bezbjednosnu politiku države i njen položaj u regionu.
