Sezona slavlja i okupljanja donosi mnogo radosti, ali ove godine iza zatvorenih vrata vreba nešto što mnogi potcjenjuju. Stručnjaci upozoravaju da bi nadolazeći praznici mogli izgledati potpuno drugačije nego što smo navikli. Razlog je tiši, brži i opasniji nego ranijih godina.
- Sezona praznika tradicionalno se povezuje s toplinom doma, zajedničkim obrocima i susretima s porodicom i prijateljima. Ipak, uz sav taj optimizam i druženje, hladniji mjeseci sa sobom nose i povećan rizik od određenih zdravstvenih problema. Među njima se ove godine posebno izdvaja naglo povećanje broja oboljelih od norovirusa, virusa koji se svake zime vraća, ali ovog puta pokazuje znatno agresivnije ponašanje.
Norovirus, često nazivan i “zimskom bolešću povraćanja”, već sada izaziva zabrinutost među zdravstvenim radnicima. Statistike pokazuju da je sezona počela ranije nego inače, što nije uobičajeno i ukazuje na mogućnost dugotrajnijeg i intenzivnijeg talasa infekcija. Već početkom novembra zabilježen je neuobičajeno visok procenat pozitivnih uzoraka, značajno veći nego u istom periodu prošle godine. Stručnjaci strahuju da bi se trend rasta mogao nastaviti tokom decembra, upravo u trenutku kada su okupljanja najčešća.
Jedan od glavnih razloga ovakvog razvoja situacije je pojava novog soja norovirusa, označenog kao GII.17. Dok je prethodnih godina dominantnu ulogu imao soj GII.4, nova varijanta je u vrlo kratkom periodu preuzela primat i sada se povezuje s velikom većinom zabilježenih epidemija. Problem dodatno pogoršava činjenica da veliki dio populacije nema razvijen imunitet na ovaj soj, jer je do nedavno bio rijetko prisutan. Upravo ta “imunološka praznina” omogućava virusu da se širi brže i lakše nego ranije.
- Infekcija norovirusom obično se javlja naglo i bez mnogo upozorenja. Prvi simptomi često uključuju mučninu, iznenadno povraćanje, jake bolove u stomaku i vodenu dijareju, a kod nekih osoba dolazi i do povišene temperature, groznice i izraženog osjećaja iscrpljenosti. Inkubacija je kratka, najčešće između 12 i 48 sati nakon izlaganja virusu, što dodatno otežava praćenje izvora zaraze. Iako simptomi obično traju od jednog do tri dana, važno je naglasiti da osoba može nastaviti izlučivati virus još sedmicama nakon oporavka, čime nesvjesno ugrožava druge.
Ono što norovirus čini posebno opasnim jeste njegova izuzetna zaraznost. Dovoljne su vrlo male količine virusnih čestica da izazovu infekciju. Prenos se može desiti konzumiranjem zaražene hrane ili vode, ali i dodirom kontaminiranih površina poput kvaka, slavina, stolova ili mobilnih telefona. Dodatni rizik predstavlja i povraćanje, jer se virusne čestice mogu raspršiti u zrak i završiti u disajnim putevima ili ustima osoba koje se nalaze u blizini.
Kada je riječ o liječenju, situacija nije nimalo ohrabrujuća. Ne postoji specifičan lijek koji direktno djeluje protiv norovirusa, pa se terapija uglavnom svodi na ublažavanje simptoma. Najvažniji aspekt oporavka je redovan unos tečnosti kako bi se spriječila dehidratacija, posebno kod djece i starijih osoba. Lagana ishrana i odmor takođe igraju ključnu ulogu. Ukoliko simptomi potraju duže od nekoliko dana ili osoba ne može zadržati tečnost, savjetuje se hitno obraćanje ljekaru.
- Uprkos ograničenim mogućnostima liječenja, prevencija ostaje najjače oružje u borbi protiv ovog virusa. Zdravstveni stručnjaci stalno naglašavaju važnost temeljitog i čestog pranja ruku sapunom i vodom, naročito nakon korištenja toaleta i prije jela. Dezinfekcija prostora, posebno kuhinja i kupatila, od ključne je važnosti jer virus može dugo preživjeti na površinama. Takođe se preporučuje da osobe koje su bile bolesne izbjegavaju pripremu hrane i bliski kontakt s drugima najmanje 48 sati nakon prestanka simptoma.
Zdravstveni radnici u Bosni i Hercegovini upozoravaju da mnogi građani i dalje ne shvataju ozbiljnost norovirusa, često ga miješajući s blažim “želučanim virozama”. Upravo u periodu praznika, kada su putovanja i porodična okupljanja učestala, nedostatak informisanosti može dovesti do naglog širenja infekcije. Edukacija i odgovorno ponašanje postaju presudni faktori u zaštiti kako pojedinaca, tako i cijele zajednice.
- Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno je da predstojeći praznici nose i skrivene rizike. Pažnja, higijena i svijest o simptomima mogu napraviti veliku razliku. Mali koraci u prevenciji danas mogu spriječiti velike zdravstvene probleme sutra, posebno u sezoni koja se već sada nazire kao jedna od najizazovnijih do sada.
