Misliš da tvoja veš-mašina i klima „kradu“ sav novac s računa za struju? Istina će te iznenaditi. Uređaj koji ti najmanje primjećuješ mogao bi biti glavni krivac za ogromne račune.
- Svaki mjesec isti scenario – račun za struju stigne i iznenadi vas, iako imate osjećaj da živite potpuno isto kao ranije. Niste duže budni, ne uključujete dodatne uređaje i ne trošite više struje nego obično. Ipak, brojka je veća nego prošlog mjeseca. Najčešće prvo posumnjamo na veš-mašinu, jer je bučna, primjetna i često povezana s većom potrošnjom. Ipak, stvarni „krivac“ je tiši, stalno radi i gotovo uvijek ostaje neprimjećen – frižider.
Za razliku od drugih kućanskih aparata, frižider ne prestaje raditi. Njegova osnovna funkcija je održavanje niske temperature, što znači da motor stalno reaguje na promjene – svaki put kad otvorite vrata, stavite novu namirnicu ili kada temperatura u prostoriji varira. Ovaj kontinuirani rad gotovo neprimjetno gomila potrošnju električne energije, ali dugoročno se jasno odražava na računu. Statistike pokazuju da frižider u prosječnom domu može koristiti 20 do 30 posto ukupne struje, a kod starijih uređaja taj procenat je još veći.
- Stariji modeli, izrađeni prije deset ili petnaest godina, projektovani su prema tadašnjim standardima, bez naglaska na energetsku efikasnost. Takvi uređaji često troše dvostruko više struje nego moderni frižideri visokih energetskih razreda. Problem je što frižider ne „upozorava“ na preveliku potrošnju – ne zuji glasnije, ne grije se i ne usporava. On jednostavno radi, a trošak se tiho gomila iz mjeseca u mjesec.
S druge strane, veš-mašina iako zaista troši mnogo energije tokom ciklusa pranja, radi samo nekoliko sati sedmično. Njena potrošnja, kad se sagleda po satu, veća je nego kod frižidera, ali zbog rijetkog rada ukupni godišnji uticaj na račun je manji. Upravo zato mnogi korisnici pogrešno procjenjuju koji uređaj troši najviše – onaj koji se ne primjećuje često je najveći potrošač.
Čak i relativno nov frižider može trošiti znatno više ako se koristi nepravilno. Pretrpan uređaj sprječava cirkulaciju hladnog zraka, što prisiljava motor da radi jače kako bi održao temperaturu. S druge strane, gotovo prazan frižider također može biti neefikasan jer nema dovoljno mase koja zadržava hladnoću.
- Tople ili vruće namirnice direktno iz kuhinje dodatno opterećuju sistem hlađenja, jer temperatura unutar frižidera naglo raste, a motor mora reagovati dodatnim radom. Često zanemarena zadnja rešetka, koja odvodi toplotu, kada je prekrivena prašinom i masnoćom, značajno smanjuje efikasnost hlađenja i povećava potrošnju struje. Dugo otvaranje vrata također doprinosi povećanju potrošnje – hladan zrak izlazi, topao ulazi, a motor ponovno radi od nule.
Postoje i male prilagodbe koje mogu značajno smanjiti potrošnju, bez velikih ulaganja. Optimalna temperatura frižidera je oko +4 stepena, dok je zamrzivač dovoljno držati na –18 stepeni. Niža temperatura ne produžava svježinu hrane, ali povećava trošak struje. Redovno čišćenje zadnje rešetke, barem jednom ili dva puta godišnje, te provjera dihtunga na vratima, mali su koraci koji mogu napraviti veliku razliku. Ako vrata ne dihtuju dobro, hladnoća stalno „bježi“, a motor radi bez prestanka.
Kod veoma starih frižidera, razlika u potrošnji između starog i novog uređaja može biti tolika da se investicija u novi frižider brzo isplati kroz niže račune. Novi uređaji su tiši, stabilniji i znatno efikasniji, što dugoročno smanjuje ukupne troškove domaćinstva.
- Frižider je svakodnevni saputnik u svakom domu, ali rijetko razmišljamo o njegovom stvarnom uticaju na budžet. Dok veš-mašina i drugi uređaji zauzimaju našu pažnju zbog buke i prisutnosti, frižider tiho i kontinuirano troši energiju – često postajući najveći potrošač struje bez da to primijetimo. Svaka sitna navika, od stavljanja vruće hrane do nečistih rešetki, direktno utiče na potrošnju.
U konačnici, razumijevanje načina rada frižidera, redovno održavanje i eventualna zamjena starog uređaja ne samo da smanjuje račune, već i povećava trajnost aparata i stabilnost rada. Tajni trošak koji stoji u kuhinji zapravo je najveći i najtiši potrošač struje u domaćinstvu, a prepoznavanje tog problema može donijeti značajnu uštedu i mir u novčaniku.
