Promjena dolazi tiho, bez velikih najava, ali će je osjetiti gotovo svaki građanin. Ono što stupa na snagu mijenja način na koji gledamo na zdravlje, dokumente i povjerenje u sistem. Mnogi još nisu svjesni šta ih tačno čeka od 2026. godine.
- Ulazak Srbije u 2026. godinu obilježen je jednom od najdubljih i najvažnijih promjena u zdravstvenom sistemu u posljednjim decenijama. Iako se ne ogleda u novim zgradama, velikim ceremonijama ili spektakularnim otvaranjima, ova reforma zahvata samu srž odnosa između pacijenta, ljekara i institucija. Riječ je o tihoj, ali sveobuhvatnoj digitalnoj transformaciji koja mijenja način na koji se zdravstveni podaci čuvaju, koriste i razumiju.
Godinama se govorilo o digitalizaciji kao o dalekoj budućnosti, planu koji stalno ostaje „u pripremi“. Međutim, početkom 2026. ta ideja postaje realnost. Elektronski zdravstveni karton i lični zdravstveni broj uvode se kao temelj novog sistema, s ciljem da se zdravstvena briga pojednostavi, ubrza i učini sigurnijom. Ova promjena utiče na svakog građanina, bez obzira na godine, mjesto stanovanja ili vrstu zdravstvene zaštite koju koristi.
- Od prvog dana nove godine, svaki građanin dobija jedinstveni lični zdravstveni broj. Taj broj prestaje biti puka administrativna stavka i postaje ključ za pristup kompletnoj medicinskoj istoriji. Svi pregledi, terapije, dijagnoze i nalazi povezuju se kroz jedan digitalni identitet, bez obzira na to da li su nastali u državnoj bolnici ili privatnoj klinici. Papirni kartoni, izgubljeni dokumenti i ponavljanja istih procedura postepeno nestaju, ostavljajući prostor modernijem i preglednijem sistemu.
Elektronski zdravstveni karton zamišljen je kao centralno mjesto koje objedinjuje sve važne informacije o pacijentu. U njemu se nalaze osnovni podaci, status zdravstvenog osiguranja, izabrani ljekar, ali i osjetljive informacije poput terapija, alergija, vakcinacija i hroničnih bolesti. Upravo ta sveobuhvatnost omogućava ljekarima da u svakom trenutku imaju jasan uvid u stanje pacijenta, što može biti od presudnog značaja u hitnim situacijama, kada nema vremena za dodatna objašnjenja.
Jedna od najvećih prednosti novog sistema jeste brisanje granice između javnog i privatnog zdravstva. Do sada su pacijenti često morali nositi rezultate iz jedne ustanove u drugu, objašnjavajući svoju zdravstvenu istoriju iznova. Sada se svaki pregled ili terapija automatski bilježe u jedinstvenu bazu podataka. Jedan nalaz postaje dio cjelokupne slike, dostupne ovlaštenim zdravstvenim radnicima širom zemlje.
- Ministarstvo zdravlja Republike Srbije ističe da cilj ove reforme nije samo modernizacija, već i veća sigurnost pacijenata. Digitalni kartoni smanjuju rizik od medicinskih grešaka, olakšavaju praćenje terapija i ubrzavaju donošenje odluka, posebno kod hroničnih bolesnika i starijih osoba. Naglašava se da je sistem razvijan u skladu s važećim zakonima i evropskim standardima zaštite podataka, što je bila jedna od ključnih briga javnosti.
Pitanje privatnosti prirodno se nameće kao jedno od najosjetljivijih. Građani žele znati ko ima uvid u njihove podatke i kako se oni koriste. Novi model predviđa strogo kontrolisan pristup, pri čemu pacijent ostaje vlasnik svojih zdravstvenih informacija. Samo ovlašteni zdravstveni radnici mogu pristupiti e-kartonu, i to isključivo u okviru svog profesionalnog angažmana. Svaki ulazak u sistem se evidentira i može se naknadno provjeriti, čime se uvodi dodatni nivo odgovornosti.
Građani će imati mogućnost da putem zvaničnih digitalnih platformi pregledaju svoje podatke, koristeći elektronsku identifikaciju. Na taj način mogu vidjeti ko je i kada pristupio njihovom kartonu, što dodatno jača povjerenje u sistem. Članovi porodice ili treća lica mogu dobiti uvid samo uz izričitu saglasnost pacijenta, što predstavlja značajan iskorak u zaštiti privatnosti.
- Prema analizama Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, centralizovani digitalni podaci dugoročno doprinose boljoj prevenciji bolesti. Kada su informacije objedinjene, lakše je pratiti trendove obolijevanja, planirati vakcinacije i reagovati u vanrednim situacijama. Preciznije statistike omogućavaju kvalitetnije planiranje zdravstvene politike, što ima direktan uticaj na cijelo društvo.
Zdravstvene ustanove imaju obavezu da sve podatke unesu u sistem u roku od 24 sata. To znači da pacijenti gotovo u realnom vremenu mogu vidjeti rezultate svojih pregleda, dok ljekari rade s uvijek ažurnim informacijama. Kontinuitet liječenja time dobija novu dimenziju, jer se smanjuje rizik od zastarjelih ili nepotpunih podataka.
Iako se zdravstveni radnici suočavaju s prilagođavanjem novim tehnologijama, dobijaju alat koji im znatno olakšava posao. Administracija se smanjuje, a fokus se vraća na pacijenta. Vrijeme koje se ranije gubilo na traženje papira sada se može posvetiti razgovoru, dijagnostici i liječenju.
- Domaći mediji, uključujući i RTS, istakli su da građani posebno pozdravljaju smanjenje birokratije i lakši pristup informacijama. Iskustva zemalja koje su slične sisteme uvele ranije pokazuju veće zadovoljstvo pacijenata i efikasnije zdravstvo. Iako promjena nosi dozu neizvjesnosti, jasno je da je digitalizacija korak koji se više ne može odgađati.
U vremenu kada tehnologija postaje dio svakodnevice, novi zdravstveni sistem nudi priliku za transparentnije, sigurnije i humanije zdravstvo. Digitalna transformacija započeta 2026. godine mogla bi se pokazati kao jedna od najvažnijih reformi savremenog srpskog zdravstvenog sistema, ostavljajući dugoročan trag na način na koji se brinemo o zdravlju.
