Zašto neki ljudi ne prestaju hvaliti svoje živote na društvenim mrežama? Ono što kriju iza savršenih objava možda vas šokira, rijetko je riječ o istinskoj sreći.
- U današnjem digitalnom svijetu društvene mreže postale su mnogo više od platforme za povezivanje s prijateljima ili dijeljenje fotografija. One su prostor u kojem se ljudi predstavljaju svijetu, često stvarajući sliku koja je daleko od stvarne stvarnosti. Sve češće se može primijetiti stalan niz objava koje prikazuju uspjehe, savršen izgled, luksuzne stvari ili idealizirane verzije života, a takvo ponašanje izaziva interes i znatiželju – ali i zabrinutost psihologa.
Psiholozi upozoravaju da stalno hvalisanje na društvenim mrežama rijetko ukazuje na istinsko samopouzdanje. Za mnoge osobe, ono je zapravo način kompenzacije unutarnje nesigurnosti. Lajkovi, komentari i dijeljenja postaju ključni pokazatelji vlastite vrijednosti, dok stvarno samopouzdanje ovisi o reakcijama drugih. Svaka nova objava može postati tihi zahtjev za potvrdom: „Pogledajte me, vrijedim“. Kada se ova potreba za vanjskom validacijom pretvori u naviku ili ovisnost, osoba često osjeća prazninu i nesigurnost kada ne dobije očekivanu pažnju.
Stručnjaci ističu da iza hvalisanja često stoji duboka nesigurnost, a ne znak snage. Iako objave mogu izgledati kao samouvjereni prikazi savršenog života, one često skrivaju krhko samopoštovanje. Psiholozi s Fakulteta za psihologiju u Beogradu naglašavaju da ljudi koji se stalno prikazuju u najboljem svjetlu često osjećaju strah od nevidljivosti. Oni koriste društvene mreže kako bi održali svoju prisutnost u očima drugih: „Pogledajte me, još sam tu“. Takva potreba za potvrdom može se razviti u ozbiljan problem kada postane temelj svakodnevnog života, jer tada osoba gubi kontakt s realnošću i vlastitim emocijama.
- Jedan od razloga zašto se ljudi hvale jest narcisoidnost. Narcisoidne osobe imaju snažnu potrebu za divljenjem i često žele da ih drugi vide u najboljem svjetlu. Na društvenim mrežama, gdje mogu kontrolirati što će pokazati, ove osobe često stvaraju idealiziranu sliku sebe, naglašavajući uspjehe, luksuz i savršenstvo. I dok na prvi pogled može izgledati da uživaju u pažnji i divljenju, iza takvih prikaza skriva se krhko samopouzdanje koje lako može biti poljuljano ako ne dobivaju dovoljno potvrda od drugih.
Hvalisanje na mrežama također može biti strategija kompenzacije za nezadovoljstvo stvarnim životom. Kada osobe nisu zadovoljne sobom, svojim odnosima ili životnim okolnostima, stvaraju online verziju sebe koja izgleda savršeno. Što je veći jaz između stvarnog života i prikaza na mreži, to je izraženija potreba za hvalisanjem. Objave često nisu izraz stvarne sreće, već pokušaj da se prikrije nezadovoljstvo ili osjećaj neispunjenosti. Kroz takve objave osoba pokušava uvjeriti i sebe i druge da je sve u njenom životu savršeno, iako stvarnost može biti potpuno drugačija.
U digitalnom dobu, gdje je pažnja korisnika kratkog trajanja, mnogi ljudi osjećaju strah od nevidljivosti i zaborava. Društvene mreže postaju prostor u kojem se održava vlastita relevantnost, a svaka objava koja privuče pažnju postaje potvrda da osoba postoji i da je važna. Psihoterapeut Aleksandar Petrović upozorava da stalno hvalisanje može prerasti u ozbiljan problem ako osoba prestane razlikovati između stvarne vrijednosti i online potvrda. Takvi obrasci ponašanja često su znak da osoba nema stabilan osjećaj vlastite vrijednosti i da ne zna kako ga graditi iznutra.
- Psiholog dr. Ivana Jovanović ističe da prava emocionalna stabilnost dolazi iznutra, a ne iz reakcija drugih. Ljudi koji su zaista sigurni u sebe ne trebaju stalno potvrđivati svoju vrijednost jer je ona neovisna o vanjskim faktorima. Takve osobe jednostavno žive svoj život i ne osjećaju potrebu da ga prezentiraju kao idealan ili savršen. S vremenom, oni shvaćaju da prava sreća ne ovisi o broju „lajkova“ ili koliko često pokazuju svoj život na društvenim mrežama.
Iako hvalisanje može biti privlačno i društveno prihvaćeno, važno je prepoznati razliku između zdrave samopromocije i ovisnosti o vanjskoj potvrdi. Psiholozi upozoravaju da osobe koje se stalno prikazuju u najboljem svjetlu često skrivaju vlastite nesigurnosti. One traže pažnju i divljenje drugih, ali to ne znači da su istinski sretne ili zadovoljne sobom. Naprotiv, često je riječ o unutarnjoj borbi s osjećajem manje vrijednosti i strahom od nevidljivosti.
- U konačnici, psihologija pokazuje da stvarno samopouzdanje i sreća dolaze iznutra, kroz prihvaćanje sebe i vlastitih nedostataka. Ljudi koji su emocionalno stabilni ne traže stalno odobrenje drugih, nego žive svoj život autentično. Društvene mreže mogu biti zabavne i korisne, ali kad hvalisanje postane način života, ono postaje ogledalo unutarnjih nesigurnosti, a ne stvarnog uspjeha ili sreće.
