Nekada simbol snage i ponosa, danas tišina i neizvjesnost. Odluka je pala, a posljedice će osjetiti stotine porodica. Šta se zapravo događa iza zatvorenih vrata jedne od najpoznatijih hrvatskih fabrika?
- Još jedan snažan simbol hrvatske industrije nalazi se pred konačnim nestankom. Nakon punih 130 godina rada, fabrika željezničkih vagona Gredelj donijela je odluku o trajnom gašenju proizvodnje, čime se zatvara jedno od najdugovječnijih poglavlja domaće industrijske istorije. Vijest je odjeknula snažno, ne samo među zaposlenima, već i u široj javnosti, jer Gredelj decenijama nije bio samo fabrika, već mjesto identiteta, sigurnosti i kontinuiteta.
Prema zvaničnom saopštenju, na koje se poziva Poslovni dnevnik, proizvodnja i sve privredne aktivnosti biće trajno obustavljene nakon juna 2026. godine. Odluka je već sada izazvala niz pitanja, zabrinutosti i ogorčenja, posebno jer dolazi u trenutku kada se još uvijek realizuju postojeće narudžbine, a dio poslova je, barem na papiru, bio osiguran godinama unaprijed.
- Posebno su zatečeni sindikati, koji priznaju da ovakav rasplet nisu očekivali. Uprava slovačke kompanije Tatravagonka, koja je vlasnik pogona, kao glavni razlog navela je stanje na tržištu, ali za radnike ta formulacija zvuči apstraktno i hladno. Iza nje se krije vrlo konkretna i bolna stvarnost – otkazi za sve zaposlene. Predsjednik Udruženja radničkih sindikata Hrvatske, Tomislav Rajković, potvrdio je da odluka jasno predviđa prestanak radnog odnosa za sve radnike do planiranog roka, uz isplatu otpremnina. Iako postoji mala mogućnost da manji broj ljudi ostane radi održavanja tzv. hladnog pogona, ta opcija zasad nije definisana i ne ulijeva pretjeranu nadu.
Gašenje Gredelja direktno pogađa oko 300 radnika, čija je egzistencija sada pod velikim znakom pitanja. Još bolnija je činjenica da je u ne tako davnoj prošlosti u istim tim halama radilo i dvostruko više ljudi, što dodatno naglašava dugogodišnji proces slabljenja koji je kulminirao ovom odlukom. Za mnoge od njih Gredelj nije bio samo radno mjesto, već životna konstanta, često i porodična tradicija koja se prenosila s generacije na generaciju.
Dodatni sloj neizvjesnosti donosi informacija da su neke narudžbine garantovale posao čak do 2032. godine. Ipak, sada ostaje nejasno šta će se desiti sa započetim projektima, ko će preuzeti odgovornost za njihovo dovršavanje, ali i ko će ubuduće održavati vozila za HŽ Putnički prevoz. Ta pitanja za sada ostaju bez konkretnog odgovora, što dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti među radnicima.
- Iz kompanije koja trenutno upravlja Gredeljem nakon stečaja stigao je tek kratak i štur pisani odgovor, u kojem se navodi da trenutno ne postoje novi ugovoreni poslovi koji bi omogućili nastavak proizvodnje u punom kapacitetu. Iako se formalno ostavlja prostor za mogućnost novih projekata u budućnosti, izostanak jasnog plana i rokova mnogi tumače kao signal da je odluka o gašenju već praktično zapečaćena. Takođe, nije precizirano ni gdje bi se eventualna proizvodnja mogla nastaviti, ukoliko bi do toga uopće došlo.
Rajković upozorava da vlasnik ima nekoliko opcija na raspolaganju, od kojih nijedna ne garantuje očuvanje radnih mjesta u Zagrebu. Prodaja izuzetno vrijednog zemljišta, preseljenje kompletne opreme ili prebacivanje proizvodnje u druge pogone unutar grupe, poput onih u Bosni i Hercegovini, Srbiji ili Slovačkoj, samo su neki od scenarija koji se spominju. Upravo ta neizvjesnost dodatno opterećuje radnike, jer jasno pokazuje da sudbina fabrike više nije vezana za lokalnu zajednicu, već isključivo za poslovne interese vlasnika.
Uprkos svemu, sindikati poručuju da se neće mirno pomiriti s ovakvim ishodom. Borba za opstanak Gredelja još nije završena, naglašava Rajković, ističući da će učiniti sve kako bi se pronašlo rješenje, bilo kroz pritisak na sadašnjeg vlasnika ili kroz pronalazak novog investitora koji bi bio spreman nastaviti proizvodnju.
- Posebno gorak ukus ostavlja sjećanje na događaje od prije samo nekoliko godina, kada je fabriku posjetio i hrvatski premijer. Tada su se javnosti slale poruke o novim radnim mjestima, velikim projektima i svijetloj budućnosti. Danas, međutim, reakcija Ministarstva privrede izostaje, a tišina institucija dodatno pojačava osjećaj da je Gredelj prepušten sam sebi.
U jednoj od najpoznatijih fabrika željezničkih vozila u regionu, kako navode hrvatski mediji, ostali su tek posljednji trzaji nekadašnje industrijske moći. Gašenje Gredelja nije samo kraj jedne fabrike, već i simbol šireg problema – polaganog nestajanja industrije koja je decenijama gradila ekonomsku i društvenu stabilnost zemlje.
