Svi imamo neko duboko uvriježeno mišljenje da je voće i povrće predobro za zdravlje i da nam nikako ne može naškoditi, ali nije to posve istinito. Neko voće može da bude štetno za nas ako imamo neko oboljenje ili može da sadrži previše nekog nutrijenta koji može biti štetan u većim količinama. Danas otkrivamo nešto što možda niste znali o bananama.
Razgovarajmo o najčešćem voću na svijetu, bananama. Vrlo su hranjivi, lako se konzumiraju, a probava ih dobro podnosi. Evo slučajeva kada se uopće ne bi pojeli. Zbog njihove nutritivne vrijednosti, banane je dobra ideja imati pri ruci za grickanje između obroka, osobito ako se pridržavate određene dijete ili režima. Imaju pozitivan doprinos održavanju optimalne razine energije i zdravog srca.
Konzumacija banana donosi mnoge dobrobiti kao što su povećanje energije, pravilan rad mišića, pomoć u procesu probave i odličan izvor antioksidansa. To uključuje magnezij, vitamin C, vitamin B6 i folnu kiselinu. Kada banane postanu redoviti dio vaše prehrane, treba prepoznati neke od potencijalnih opasnosti od njihovog pretjeranog konzumiranja.
Banane mogu biti posebno opasne za osobe s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom. Simptomi mogu uključivati promjene na koži s naknadnim svrbežom. Štoviše, banane su škrobno voće s visokim udjelom šećera koje mogu povisiti šećer u krvi, osobito kod dijabetičara.
- Kako biste riješili ovaj problem, možete odrediti veličinu porcije, kao i uzeti u obzir vrstu hrane s kojom se banane jedu, posebno birajući one koje su bogate proteinima ili sadrže povrće bez škroba.
Visok sadržaj kalija u bananama čini ih hranom koju trebaju izbjegavati osobe s visokim razinama kalija, na primjer, osobe s kompromitiranom funkcijom bubrega. Banane imaju oligo-fruktan; oni bi mogli biti donekle teški za ljude koji imaju sindrom iritabilnog crijeva, stanje čiji su simptomi napuhani trbuhi i bolovi u trbuhu.
Bonus tekst
Studija koju je nedavno provelo Sveučilište u Oxfordu pokazuje da unos čak i male količine crvenog mesa i povezanih proizvoda – na primjer, jedan komad slanine dnevno – povećava rizik od raka debelog crijeva.
Ovaj je rad poduprlo Cancer Research UK i daje veću težinu dokazima koji se gomilaju oko opasnosti povezanih s crvenim mesom, kako je definirala Svjetska zdravstvena organizacija. Koliki je stvarni rizik i kakvu bi štetu ova hrana mogla učiniti? U izvješću BBC-ja stoji da su znanstvenici proučavali gotovo 500.000 ljudi, pri čemu je tijekom šest godina dokumentirano 2609 slučajeva raka debelog crijeva.
Rezultati pokazuju da je konzumiranje tri kriške slanine svaki dan povećalo vjerojatnost raka do 20 posto. Također, dodatno na svakih 10.000 građana koji dnevno pojedu 21 gram crvenog mesa, što je otprilike volumen prevelike kriške slanine, 40 ljudi oboljelo je od raka debelog crijeva. Za njih koji jedu 76 grama dnevno, brojka iznosi 48 osoba.
- To, međutim, nije bilo dovoljno da bi se dao izravan odgovor koliko bi grama crvenog mesa moglo biti previše. Na temelju tih podataka procjenjuje se da se oko 5400 slučajeva raka debelog crijeva među 41804 moglo izbjeći da ljudi nisu jeli mesne proizvode.
Preporuke o tome, od glavnih tijela za javno zdravstvo u Velikoj Britaniji i drugim zapadnim zemljama, postoje već mnogo godina. Britansko ministarstvo zdravstva savjetuje da oni koji trenutno konzumiraju 90 grama crvenog mesa dnevno to smanje na najmanje 70 grama.
