Pretilost je jedan od najvećih problema sadašnjice, naročito u Americi i Evropi gdje se sve više ljudi goji jeftinom i nezdravom hranom. Danas otkrivamo šta jedan doktor preporučuje.
- Prema glasovitom liječniku Michaelu Mosleyu, ne radi se samo o tome što jedemo, već i kako jedemo, a način na koji se hrana konzumira može pospješiti regulaciju tjelesne težine i smanjiti šanse da postanete dijabetičari.
Brzo jedenje, upozorava on, ima sposobnost oslabiti funkciju hormona za suzbijanje gladi, koji se obično prilagođava prejedanju, a time i debljanju. Debljanje zbog brzog jedenja ima veze s činjenicom da naše tijelo čita osjećaj sitosti. “Kada jedemo sporije, dajemo tijelu dovoljno vremena da signalizira mozgu da smo siti.
Naime, potrebno je između 30 i 40 minuta da hrana iz želuca stigne u tanko crijevo, gdje se nalaze receptori koji osjećaju prisutnosti hrane i poslati signal sitosti”, kaže dr. Mozli. Mozli navodi studiju iz 2018. s gotovo 60.000 sudionika, koja je pokazala da je pri sporijim brzinama prehrane vjerojatnost pretilosti pala za 42%.
Druga studija koja će biti objavljena 2023. otkrila je da oni koji sporije jedu imaju tendenciju da konzumiraju manje porcije, ali doprinose većim količinama energije, a nagli porast razine šećera u krvi povezan je s visokim metaboličkim rizicima za njih. Nakon svakog gutljaja popijte gutljaj vode. Pomaže ne samo u boljoj hidrataciji, već i daje tijelu više vremena za obradu unosa. Jedite svoje obroke za stolom.
Jedenje obroka u opuštenoj atmosferi dokazuje da je daleko od idiotske kutije ili dok stojite, pomaže boljem uživanju u hrani. Odlučite se za domaća jela. Često su bogatiji vlaknima i zahtijevaju dodatno vrijeme žvakanja, što dodatno usporava obrok. Brzo jedenje, upozorava, može negativno utjecati na hormone koji potiskuju glad, što na kraju najčešće dovodi do prejedanja, a time i debljanja.
BONUS TEKST
Zašto nebo mijenja boje pri zalasku sunca? Struktura rečenice: Zalasci sunca daju razloge zašto nebo mijenja boje. Jedan od najljepših pogleda na svijetu je zalazak sunca, kada se nebo mijenja u najčudesniju paletu boja od narančaste i crvene do ružičaste i ljubičaste. Ali zašto se to događa?
Ovaj prekrasan fenomen rezultat je procesa koji se naziva Raleighovo raspršenje. Atmosfera vrvi sitnim česticama: prašinom, kapljicama vode i molekulama plina. Raspršenje sunčeve svjetlosti uzrokuje plavo nebo. Kratke valne duljine svjetlosti, poput plave i ljubičaste, raspršuju se u svim smjerovima; stoga je nebo tipično plavo tijekom dana.
Međutim, tijekom zalaska sunca, dovoljno dugačak put kroz atmosferu uzrokuje raspršivanje plave i ljubičaste svjetlosti daleko od našeg vidnog polja. Dulje valne duljine, poput crvene, narančaste i žute, slabo se raspršuju pa prevladavaju, čineći zalaske sunca sjajnima.
- Osim toga, opterećenje atmosferskim česticama (poput onečišćenja ili prašine) poboljšava zalaske sunca. Na primjer, kada je u atmosferi više onečišćenja, svjetlost se može još intenzivnije raspršiti – osobito crvene i narančaste koje mogu dati vrlo dramatičan prikaz boja.
Zalazak sunca stoga nije samo ljepota, već i fenomen koji nas podsjeća na to kako se svjetlost i atmosfera našeg planeta urote da stvore ono što se jedino može nazvati prirodnom magijom. Kad sljedeći put budete uživali u prekrasnom zalasku sunca, sjetite se da je to zahvaljujući interakciji svjetlosti s česticama u atmosferi!
