Menopauza je prirodan običan proces kojim prestaju menstruacije, a rodne godine dolaze kraju u životu svake žene. Važno je znati više o ovom procesu i kako da on što bezbolnije prođe. Danas vam otkrivamo više o tome.
- Menopauza se najčešće događa otprilike u dobi od 51 godine, u vrijeme značajnih hormonalnih promjena koje mogu promijeniti i tijelo i um. Nije nimalo neuobičajeno da simptomi počnu već u tridesetima ili četrdesetima.
Kaže se da je menopauza nastupila kada žena godinu dana nije imala menstruaciju. Vrijeme koje vodi do konačnog prestanka menstruacije naziva se perimenopauza. To je, zapravo, niz promjena tijekom nekoliko godina koje signaliziraju približavanje menopauze koje uključuju valove vrućine, poremećaje spavanja, psihičke tegobe, poremećaje menstrualnog ciklusa.
Perimenopauza opisuje prijelaz u menopauzu tijekom kojeg jajnici postupno proizvode manje estrogena i progesterona. Može biti nepravilna, teška ili lakša od normalne. Znakovi perimenopauze mogu biti: Brze promjene tjelesne topline—do valova vrućine s crvenilom i znojenjem. Napetost, nervoza ili čak depresija.
Nemogućnost zaspati, često buđenje i noćno znojenje. Trudnoća je još uvijek moguća čak iu perimenopauzi jer ovulacija još nije gotova već je neredovita. Raznolikost među ženama u intenzitetu i vrsti simptoma koji karakteriziraju menopauzu prilično je značajna. Za neke od njih klimakterijski sindrom će biti prolazna faza s malo problema, ali za druge može postati ozbiljan zdravstveni problem koji bitno utječe na kvalitetu života.
Prema mišljenjima stručnjaka, genetski čimbenici, način života, opće zdravstveno stanje i polimorfizmi proupalnih citokina u tijelu pojedinca vjerojatno su odgovorni za ovu raznolikost. Na primjer, žene s dijabetesom, inzulinskom rezistencijom, pretilošću ili pušačima često će imati teže simptome od muškaraca.
Štoviše, stres i loše prehrambene navike također mogu pogoršati situaciju. Iako je prirodna pojava, tegobe uzrokovane menopauzom nisu tegoba koju žena mora “trpiti”. S pravilnim tehnikama upravljanja i medicinskom podrškom, kvaliteta života može se značajno poboljšati. Pravilna prehrana je sastavni čimbenik hormonske ravnoteže. Neke od prehrambenih preporuka su sljedeće:
Uključivanje zelenog lisnatog povrća (brokula, špinat, kelj) izvora vlakana i antioksidansa. Izvori proteina mogu biti riba, mahunarke ili nemasno meso. Zdrave masti mogu uključivati avokado, maslinovo ulje i orašaste plodove. Voće niskog glikemijskog indeksa poput bobičastog voća može se konzumirati jer neće dovesti do naglog porasta šećera u krvi.
- Redovito vježbanje pomaže u održavanju tjelesne težine uz smanjenje stresa i kvalitetan san. Takve aktivnosti uključuju jogu, pilates ili brzo hodanje, koje odgovaraju posebnim ili općim potrebama žena u menopauzi.
Povećanje unosa vode pospješuje regulaciju tjelesne temperature uz borbu protiv osjećaja umora i iscrpljenosti. Unos vode uz tehnike poput meditacije, dubokog disanja ili masaže može smanjiti valove vrućine i poboljšati raspoloženje. Redovitim kontrolnim konzultacijama s ginekologom mogu se pratiti točne promjene u razini hormona.
Ovisno o dostupnim rezultatima, mogu se preporučiti prirodni dodaci prehrani ili hormonska terapija ili bilo koja alternativna terapija za ublažavanje simptoma. Nema razloga da se ne govori o problemima vezanim uz menopauzu. U razbijanju ovog tabua uvelike pomažu žene koje svoja iskustva i preporuke dijele s drugima, pružajući priliku za psihološku podršku.
Štoviše, informacije o ovom prirodnom procesu pomažu ženama prepoznati simptome i poduzeti preventivne mjere. Menopauza je životna prekretnica u kojoj se događaju brojne promjene. Ipak, pridržavanjem niza pravila koja se odnose na zdrave stilove života, provjerom zdravstvenog stanja i dijeljenjem svih briga vezanih uz zdravlje sa zdravstvenim radnicima, to se može lako nadmašiti uz minimalne probleme.
