Sukob na Bliskom istoku ulazi u novu fazu: Koji je sljedeći potez Irana?
Nakon masivnog izraelskog zračnog udara na tri ključna iranska nuklearna postrojenja – Natanz, Isfahan i Fordo, Iran je odgovorio do sada najžešćim napadima balističkim raketama na Tel Aviv i Haifu. Sukob koji je počeo sredinom juna 2025. sve više prijeti da preraste u regionalni rat s potencijalnim globalnim posljedicama.
Iako su gubici na obje strane još nepoznati, činjenica da je irananski raketni program najveći i najraznovrsniji na Bliskom istoku unosi dodatni nemir. Prema procjenama, Teheran raspolaže s više od 3.000 balističkih projektila različitog dometa – od kratkog do interkontinentalnog.
Izrael pod vatrom: Sistemi odbrane na velikom ispitu
Izraelski sistem protivvazdušne odbrane “Gvozdena kupola” suočen je s ogromnim pritiskom. Valovi raketa, uključujući novije i brže modele poput “hadž Kasema” i “hejbar šekana”, uspjeli su probiti više slojeva odbrane, što je izazvalo veliku materijalnu štetu u izraelskim gradovima.
Iran koristi novu taktiku – simultano lansiranje više tipova raketa različitih brzina i putanja – čime se dodatno preopterećuje izraelski obrambeni sistem.
Šta sve Iran ima u svom arsenalu?
Iran je tokom decenija razvio impozantnu kolekciju balističkih raketa:
Rakete kratkog dometa:
-
Šahab-1/2 (300–500 km)
-
Fateh-110/313, Kjam-1, Zolfagar, Dezful (300–1.000 km)
Rakete srednjeg i dugog dometa:
-
Šahab-3, Gadr-1, Emad, Koramšah, Fateh-1, Hejbar šekan
-
Kasem Basir – dizajnirana da probije napredne PVO sisteme
-
Sedžil, Paveh, Safir, Simorg, Zuldžanah, Gaem-100 (dometa i do 6.000 km)
Većina ovih projektila je domaće proizvodnje, a neke od njih su čak i hipersonične, što ih čini skoro neuhvatljivim za postojeće PVO sisteme.
Ormuski moreuz: Iranski adut koji može blokirati svjetsku ekonomiju
Osim vojnog odgovora, Iran ima još jednu – najdrastičniju opciju: zatvaranje Ormuskog moreuza, strateškog prolaza između Irana i Omana kojim prolazi gotovo 20% svjetske nafte.
Zatvaranjem ovog prolaza svijet bi se suočio s naglim skokom cijena goriva, poremećajem opskrbnih lanaca i novom ekonomskom krizom. Iako bi to bila kratkoročna mjera, njen globalni odjek bio bi ogroman.
Da li Iran želi rat s Amerikom?
Iako Iran prijeti odgovorima, jasno je da direktna konfrontacija s Sjedinjenim Američkim Državama nije poželjna opcija za Teheran. Američke baze širom Bliskog istoka i podrška Izraelu daju zapadnoj strani značajnu prednost u potencijalnom produženom sukobu.
Međutim, iranske prijetnje ne treba olako shvatiti. Već je zabilježeno da bi pakistanske vlasti mogle odgovoriti nuklearno, ako Izrael upotrijebi nuklearno oružje protiv Irana – što dodatno komplikuje situaciju.
Koliko dugo Iran i Izrael mogu izdržati?
Dok Izrael ima američku logističku podršku i sofisticiranu vojnu infrastrukturu, Iran ima zalihe raketa i podršku šiitskih milicija u Libanu, Iraku, Jemenu i Siriji. Analitičari se slažu da Iran može nedjeljama nastavljati napade, ali uz veliku cijenu.
Ključno pitanje: Da li će sukob uskoro stati?
Nažalost, izgledi za brzo smirivanje tenzija su mali. Prema stručnjacima, ako Izrael nastavi s napadima, Iran će teško održati ofanzivu, a sukob bi mogao postati jednostran.
👉 U slučaju širenja sukoba, pratite upute nadležnih institucija, izbjegavajte putovanja u pogođene regije i budite informisani.
