Turske vlasti uhapsile su najmanje četiri osobe koje su osumnjičene za crtanje i dijeljenje karikature za koju se vjeruje da prikazuje poslanika Muhameda, što je izazvalo burne reakcije javnosti i političkih zvaničnika. Karikatura je objavljena u poznatom turskom satiričnom časopisu LeMan, a prikazuje, prema tumačenju vlasti, muslimana i Jevreja kako se rukuju dok u pozadini padaju bombe, obojica sa oreolima i krilima.
Nakon što je karikatura postala viralna na društvenim mrežama, deseci građana izašli su na ulice Istanbula protestujući uz povike “Allahu ekber” i zahtjeve za primjenu šerijatskog prava. Demonstracije su održane na jednoj od najprometnijih i najpoznatijih ulica u Istanbulu, gdje su vjernici izrazili ogorčenost zbog, kako tvrde, vrijeđanja svetog lika.
Vlasti odlučne: Nema oprosta za one koji vrijeđaju vjerske osjećaje
Ministar unutrašnjih poslova Turske, Ali Yerlikaya, nazvao je objavu “namjernom provokacijom” i poručio da će svi koji budu povezani s ovim djelom biti procesuirani u skladu sa zakonom.
“Oni koji se usude na ovakvo svetogrđe snosit će pravne posljedice. Ovo nije sloboda izražavanja, već krivično djelo koje vrijeđa svetinje”, rekao je Yerlikaya.
Ubrzo nakon izbijanja protesta, Ministarstvo pravde pokrenulo je istragu na osnovu člana 216 Krivičnog zakona Turske, koji se odnosi na javno vrijeđanje vjerskih vrijednosti, što se u toj zemlji smatra ozbiljnim prekršajem.
LeMan se oglasio: “Ne radi se o Poslaniku, već o simboličnoj poruci”
Iz redakcije satiričnog lista LeMan brzo su reagovali, tvrdeći da je došlo do pogrešnog tumačenja karikature. U zvaničnom saopštenju navode da crtež ne prikazuje poslanika Muhameda, već osobu po imenu Muhamed, što je u islamskom svijetu vrlo često ime.
“Ovaj rad ne prikazuje našeg Poslanika. Lik ‘Muhamed’ u crtežu simbolizira žrtvu izraelskog bombardovanja. Cilj je bio da se istakne patnja i nepravda nad muslimanskim narodom, a nikako da se omalovaže vjerske vrijednosti”, stoji u saopštenju.
Uredništvo LeMana dodaje da je djelo kreirano s namjerom da ukaže na univerzalnu tragediju i humanitarnu patnju, te da je korištenje imena “Muhamed” bilo u kontekstu simbolike, a ne vjerske provokacije.
Tanka linija između satire i svetogrđa
Turska, iako sekularna država, ima duboko ukorijenjene vjerske osjetljivosti, posebno kada je riječ o liku poslanika Muhameda, čije prikazivanje u bilo kojem obliku već decenijama izaziva kontroverze širom islamskog svijeta. Slučajevi poput ovog pokazuju koliko je balans između slobode izražavanja i poštovanja vjerskih osjećanja delikatna tema, kako u Turskoj, tako i globalno.
Zakonski okvir i moguća kazna
Ako sud utvrdi krivicu optuženih, mogli bi se suočiti sa ozbiljnim sankcijama, uključujući i zatvorske kazne. Član 216 turskog Krivičnog zakona predviđa zatvor do godinu dana za one koji “javno vrijeđaju vjerske vrijednosti dijela društva s namjerom izazivanja neprijateljstva ili mržnje”.
Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje granice između umjetničke slobode i odgovornosti prema vjeri i tradiciji. U zemlji koja balansira između modernog, sekularnog uređenja i snažnih vjerskih osjećaja, reakcije poput ove nisu iznenađujuće, ali postavljaju kompleksna pitanja o slobodama, zakonima i društvenim normama.
