Sigurno ste primetili da se ponekad oko kuhanog žumanceta pojavi zeleni prsten, i odmah se zapitate da li je to znak da jaje nije jestivo. Ova pojava može zbuniti mnoge, ali zapravo ima svoje objašnjenje i nije uvek razlog za brigu. U nastavku saznajte šta znači zeleni krug i da li takvo jaje možete bezbedno pojesti…

Kada se oko žumanceta tvrdo kuvanog jajeta pojavi zeleni ili sivosmeđi prsten, mnogi pomisle da je jaje pokvareno ili da je u pitanju neka opasna supstanca. Ipak, iza ovog efekta stoji sasvim prirodna hemijska reakcija koja ne umanjuje bezbednost namirnice.

  • Taj prsten nastaje kada sumpor iz belanca stupi u kontakt sa gvožđem iz žumanceta tokom kuvanja. Ako se jaje kuva predugo ili na previsokoj temperaturi, stvara se železov sulfid, jedinjenje koje jajetu daje karakterističnu zelenkastu nijansu. Iako vizuelno može biti neprivlačno, jaje se i dalje može bezbedno konzumirati, a nutritivne vrednosti ostaju gotovo nepromenjene.

Ako želite da jaja ostanu lepo žuta i bez neželjenih tonova, potrebno je obratiti pažnju na način kuvanja. Optimalno vreme za tvrdo kuvano jaje je između osam i deset minuta od trenutka kada voda provri. Predugo kuvanje gotovo uvek dovodi do pojave zelenog prstena. Još jedan trik je da se jaja stavljaju u hladnu vodu pre nego što počne proces zagrevanja – tako se postepeno podiže temperatura i smanjuje rizik od pucanja ljuske.

  • Nakon kuvanja, jaja treba odmah potopiti u hladnu vodu ili staviti u posudu sa ledom. To zaustavlja dalji termički proces i pomaže da se ljuska lakše oljušti. Poželjno je i da jaja pre kuvanja budu na sobnoj temperaturi barem desetak minuta, kako bi se izbegao temperaturni šok i postiglo ravnomerno kuvanje.

Bez obzira na boju, jaja ostaju jedna od najhranjivijih namirnica u ljudskoj ishrani. Žumance je bogato vitaminima A, D, E i K, a sadrži i holin – ključni nutrijent za zdravlje mozga, nervnog sistema i jetre. Bjelance je gotovo čisti izvor proteina, sa vrlo malo kalorija i bez masti, što ga čini pogodnim za sportiste i osobe koje prate unos masti. Jaje se smatra kompletnim izvorom proteina jer sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina koje organizam ne može sam da proizvede. To je posebno važno jer takav nutritivni profil nije lako pronaći ni u mnogim drugim namirnicama životinjskog porekla.

  • Dugo je postojalo uverenje da jaja treba ograničiti zbog sadržaja holesterola. Međutim, novija istraživanja pokazala su da holesterol iz hrane, uključujući i jaja, ima mnogo manji uticaj na nivo holesterola u krvi nego što se ranije mislilo. Jetra sama proizvodi holesterol, a kada ga unosimo više kroz ishranu, ona smanjuje sopstvenu proizvodnju. Kod zdravih osoba, konzumacija jednog do dva jaja dnevno ne povećava rizik od srčanih oboljenja, a može doprineti osećaju sitosti, očuvanju mišićne mase i boljoj kontroli apetita.

U kulinarstvu, jaje je neprocenjiv sastojak. Njegova uloga daleko prevazilazi ulogu običnog obroka – ono veže sastojke, dodaje volumen, poboljšava teksturu i daje punoću ukusu. Kuvana jaja savršeno se uklapaju u salate i sendviče, pržena su brz i ukusan doručak, dok se u pečenim jelima i desertima jaja koriste za dobijanje mekoće, vazdušaste strukture i elastičnosti testa. U kremovima i sosovima služe kao prirodni zgušnjivači, a u pecivima doprinose zlatnoj boji i bogatom ukusu.

Upravo zbog svoje svestranosti i nutritivne vrednosti, jaje je prisutno u gotovo svakoj kuhinji sveta. Bez obzira na to da li ga konzumirate za doručak, kao deo glavnog jela ili u poslastici, pravilnim kuvanjem i rukovanjem možete dobiti ne samo vizuelno privlačan, već i maksimalno hranljiv obrok. A ako se zeleni prsten ipak pojavi – znajte da je reč o bezazlenom prirodnom procesu, a ne o razlogu za bacanje hrane.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here