Za narode bivše Jugoslavije postoji više stereotipa – glasni smo, volimo da pijemo, plešemo, direktni smo, visoki, volimo dosta pojesti i mnogo drugih. Iako nas tako percipiraju drugi narodi, neki od njih žele da znaju koje su razlike unutar same regije i danas otkrivamo šta jedan gospodin iz Tunisa misli o tome.
U ovom članku bavit ćemo se jednom zanimljivom pričom s Balkana. Gdje god se u svijetu ide, ljudi s ovih prostora su uvijek drugačiji. Naime, nalazimo se u Tunisu gdje će nam fokus biti Naufel, vlasnik kafića, koji je nakon mnogo godina razvio tako zanimljiv osjećaj za uočavanje kada su mu mušterije s Balkana.
- Nevjerojatno precizno razlikuje Bosance, Srbe i Hrvate. Naufel je na početku naše rasprave odmah prepoznao srpskog kupca i pozvao ga da sjedne. Dok je uživao u kavi, primijetio je da nema soka od šljiva i izrazio svoje divljenje kako je sok divan.
Zatim je iznio svoje viđenje posebnosti karakterističnih za Srbe, Hrvate i Bošnjake. Smatrao je da su Srpkinje najprivlačnije; velike oči i nešto tamnija boja kože su karakteristike. Hrvati, napomenuo je, imaju male pjegice, visoki su i izuzetni rukometaši. U drugom opažanju, Slovence je općenito nazvao nižima i nešto težima. Kada su u pitanju Bosanci, smijao se i pokazivao na svoj vrat, dajući naslutiti da su teški izjelice.
Također je spomenuo svoje osobne načine razlikovanja među nacionalnostima; tvrdio je da Rusi nisu poput ostalih Europljana i da je Istočna Europa ono drugo od Zapada. Tijekom godina bavljenja ugostiteljstvom, Naufel je upoznao mnoge ljude iz cijelog svijeta i različitih kultura.
Balkan mu je ostao u vrlo pozitivnom sjećanju, pa je izrazio zadovoljstvo zbog potencijalne suradnje s regijom. Napomenuo je potom da su tog dana stigla dva autobusa iz Bugarske. Iznenadio se kad je vidio vrlo zgodne ljude, gotovo kao Turke, što je pripisao podrijetlu svoje majke.
Završio je rekavši da su Talijani, s druge strane, moderni i izuzetno zgodni. Bonus tekst Studija na Sveučilištu u Oxfordu tvrdi da čak i minimalna konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina, primjerice jedan komad slanine dnevno, može povećati rizik od raka debelog crijeva. Ovo istraživanje, financirano od strane Britanske organizacije za istraživanje raka, dodaje još jedan dokaz već prikupljenim dokazima o štetnosti crvenog mesa.
To je u skladu s navodima Svjetske zdravstvene organizacije. Koja je onda stvarna razina rizika i koliko bi ta hrana mogla biti štetna? Prema izvješću BBC-a, znanstvenici su analizirali informacije za oko 475.000 osoba, među kojima je u razdoblju od šest godina 2609 dobilo dijagnozu raka debelog crijeva.
Iz svojih zapažanja znanstvenici navode da konzumacija tri komadića slanine dnevno povećava rizik od raka za 20 posto. A na svakih 10.000 osoba koje svaki dan konzumiraju 21 gram crvenog mesa (otprilike jednu veliku plošku slanine) ili mesnih proizvoda, njih 40 će razviti rak debelog crijeva. Odgovarajuća brojka za one koji konzumiraju 76 grama iste vrste mesa dnevno bila je 48 osoba.
- Međutim, studija nije dala jasan odgovor koja je količina crvenog mesa prevelika. Na temelju ovog podatka, može se izračunati da se čak 5400 od 41804 zabilježena slučaja raka debelog crijeva moglo pripisati konzumaciji mesnih proizvoda i izbjeći.
Dugi niz godina razne organizacije za javno zdravstvo u Velikoj Britaniji i zapadnim zemljama preporučuju smanjenje konzumacije crvenog mesa i mesnih proizvoda. Britansko ministarstvo zdravstva savjetuje onima koji sada konzumiraju 90 grama dnevno da smanje na ne manje od 70 grama.
