Njemačku potresa ekonomska priča koja bi mogla označiti početak najvećeg izazova u njenoj modernoj historiji. Dok industrija posustaje, a predviđanja se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, stručnjaci upozoravaju na nešto mnogo ozbiljnije od običnog usporavanja privrede.

  • Savez njemačke industrije izlazi u javnost s upozorenjem koje zvuči dramatičnije nego ikad prije: po njihovim procjenama, njemačka ekonomija nalazi se u stanju koje se može opisati kao slobodan pad, bez jasnih znakova brzog oporavka. Predsjednik ove organizacije, Peter Leibinger, smatra da industrija ulazi u kraj 2025. godine opterećena problemima koji se više ne mogu ignorisati, a posebno naglašava da reakcije vladajućih stranaka i dalje ostaju nedovoljno odlučne. Po njemu, zemlja prolazi kroz najdublju ekonomsku krizu još od osnutka moderne Njemačke, što je ocjena koja dodatno pojačava ozbiljnost trenutnog stanja.

Leibinger tvrdi da industrijski sektor već duže vrijeme upozorava na gomilanje negativnih trendova, a sada se ti signali jasno vide u svim ključnim pokazateljima. Ističe da se političko rukovodstvo mora suočiti s realnošću, jer odugovlačenje donosi sve veće posljedice za tržište rada, konkurentnost i ukupno blagostanje zemlje. Njegova poruka je jasna: bez snažnog i pravovremenog djelovanja, oporavak bi mogao postati dugotrajan i bolan proces.

Najnoviji izvještaj Saveza otkriva da će industrijska proizvodnja ove godine vjerovatno pasti za oko dva posto. Iako se brojka na prvi pogled možda ne čini dramatičnom, kontekst je taj koji zabrinjava. Ako se ova prognoza ostvari, Njemačka će ući u četvrtu uzastopnu godinu pada industrijske aktivnosti, što je presedan u modernom razdoblju njemačke privrede. Takav niz negativnih godina pokazuje da se ne radi o prolaznoj krizi, nego o duboko ukorijenjenim problemima koji zahtijevaju ozbiljne reforme.

  • Ipak, dio analizi ipak donosi blagu dozu optimizma. Situacija u Europskoj uniji izgleda nešto stabilnije nego ranije, pa Savez procjenjuje da bi industrijska recesija na nivou EU-a mogla biti završena. Prema njihovim projekcijama, industrijska proizvodnja u Uniji mogla bi u 2025. porasti za oko jedan posto, što predstavlja značajan zaokret u odnosu na ranija predviđanja pada. Time se otvara mogućnost da se pozitivni trendovi preliju i na njemačko tržište, naročito u pogledu izvoza, jer Savez ove godine ne očekuje daljnji pad njemačkog izvoznog učinka, što je ključna stavka za privredu koja se oslanja na vanjskotrgovinske rezultate.

Detaljniji uvid u stanje različitih sektora otkriva neravnomjernu sliku. Kemijska industrija radi na svega sedamdeset posto svojih kapaciteta, što je jedan od najnižih nivoa u posljednjim decenijama. Strojogradnja i čelična industrija već neko vrijeme osjećaju snažan pritisak globalnih tržišta i visokih ulaznih troškova. Iako se neke grane, poput građevinskog sektora, počinju polako stabilizirati, ukupna slika i dalje ostaje neizvjesna. Posebno je zanimljiv primjer automobilske industrije: proizvodnja raste, ali broj zaposlenih i dalje se smanjuje, što ukazuje na to da tehnološke promjene i prelazak na elektrifikaciju mijenjaju strukturu poslovanja. Stručnjaci upozoravaju da bi se trendovi smanjenja radne snage mogli nastaviti i u narednim godinama.

Sve ovo dodatno učvršćuje argumente Saveza da je vrijeme za ozbiljne i sveobuhvatne reforme. Leibinger poziva na promjenu ekonomskog pristupa koji će staviti fokus na konkurentnost, inovacije i održiv rast, jer svako odlaganje dovodi zemlju u još nepovoljniji položaj. Smatra da je sada ključno jasno definisati prioritete i napraviti okvir koji će omogućiti bržu transformaciju industrije. Bez toga, Njemačka bi mogla izgubiti bitku za tehnološko i ekonomsko liderstvo koje decenijama gradi.

  • On posebno naglašava da svaki mjesec bez odlučnih reformskih poteza znači gubitak novih radnih mjesta i dodatni pritisak na prosperitet građana. U tom smislu, opasnost nije samo u trenutnim brojkama, već u dugoročnim posljedicama koje bi mogle ograničiti manevarski prostor države u budućnosti. Ako se ekonomski temelji ne osnaže sada, naredne generacije bi mogle osjetiti posljedice sporog oporavka i slabije globalne konkurentnosti.

U kontekstu investicija, Savez posebno ističe potrebu da se postojeći fondovi koriste jasno, transparentno i namjenski. Fond predviđen za obnovu infrastrukture i jačanje privrede, prema njihovom mišljenju, mora biti usmjeren isključivo na ulaganja koja donose stvarni i dugoročni rast. Nikakva kratkoročna rješenja ili politički projekti ne bi smjeli biti prioritet, jer se zemlja nalazi u trenutku kada svaki potez ima značajnu težinu. Leibinger smatra da bi pametno iskorišteni fondovi mogli ubrzati oporavak i omogućiti industriji da se brže prilagodi novim globalnim uslovima.

  • Kroz cijeli izvještaj provejava ista poruka: Njemačka se nalazi na raskrsnici. S jedne strane stoje problemi koji se godinama gomilaju i prijete da oslabe ključne sektore, dok s druge strane postoji šansa za novi početak, pod uvjetom da politička volja bude dovoljno jaka. Industrija šalje upozorenje, ali istovremeno i nadu — jer uz jasnu strategiju i hrabre poteze, oporavak je moguć. Upravo od tih odluka zavisi hoće li najveća evropska ekonomija uskoro stabilizovati svoj kurs ili će produbiti krizu koja već sada zabrinjava cijeli kontinent.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here