Dok su simptomi kao što su pojačana žeđ, učestalo mokrenje i opći osjećaj slabosti i malaksalosti obično povezani s dijabetesom, dijagnoza ovog stanja ne može se oslanjati samo na ove pokazatelje. Konkretno, dijabetes se ne dijagnosticira simptomatskim promatranjem, već primjenom preciznih tehnika probira, koje uključuju krvne pretrage. Ovi testovi su ključni u identificiranju osoba koje imaju dijabetes, kao i onih koji su u opasnosti od razvoja bolesti.
Normalno poslovanje zdravstvenih ustanova, pa tako i domova zdravlja, značajno je narušeno pandemijom COVID-19, što je dovelo do kašnjenja u pružanju usluga pacijentima i provedbi bitnih dijagnostičkih postupaka, poput popunjavanja upitnika za procjenu rizika od dijabetesa. Ovaj upitnik, koji se sastoji od 8 temeljnih pitanja, nudi kritične informacije o osobama koje bi mogle biti u opasnosti od razvoja dijabetesa. Ipak, kod mnogih zdravstveno osviještenih pojedinaca, poput čitatelja portala eKlinik, postoji zabrinutost mogu li osobe s razinom šećera u krvi od 6 ili 7 jedinica uvesti med u svoju prehranu.
Koje se metode koriste za dijagnosticiranje dijabetesa?Kako kaže prof. dr. Nebojša Lalić, dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu i specijalist endokrinologije i dijabetologije, tromjesečna prosječna razina šećera u krvi od 6,75 ne znači automatski da je osoba dijabetičar. Različiti čimbenici, poput lijekova ili promjena u prehrambenim navikama, mogu pridonijeti povišenim razinama glukoze. Profesorica Lalić dalje pojašnjava da se dijagnoza šećerne bolesti potvrđuje tek kada dva uzastopna mjerenja šećera u krvi prijeđu 7,1 mmol/l. Vrijednosti u rasponu od 6,1 do 7 mmol/l ukazuju na predispoziciju za dijabetes, što zahtijeva daljnje praćenje i prilagodbe načina života.
Koje su promjene u prehrani potrebne osobama s dijabetesom?Profesorica Lalić ističe da dijabetičarima nisu potpuno zabranjene sve namirnice; nego treba izbjegavati samo određene kategorije. Slatkiši, masna hrana i alkohol, na primjer, moraju se u potpunosti eliminirati, dok se druge vrste hrane mogu konzumirati u umjerenim količinama i prilagoditi ih prema individualiziranim planovima obroka koji su usklađeni s posebnim potrebama pacijenata. Održavanje zdrave prehrane uz dosljedno praćenje razine šećera u krvi ključno je za učinkovito upravljanje bolešću. Koje razine šećera u krvi ukazuju na prisutnost dijabetesa?
U dijagnozi dijabetesa ključno je prepoznati da se mjerenje šećera u krvi mora obaviti nakon najmanje 12 sati gladovanja. Prema smjernicama stručnjaka, potvrda dijabetesa nastupa kada dva uzastopna očitanja šećera prijeđu 7,1 mmol/l. Ipak, oralni test tolerancije glukoze (OGTT) smatra se najpreciznijom dijagnostičkom procedurom; ovaj test zahtijeva da pojedinac unese 75 grama glukoze otopljene u vodi. Razina glukoze se naknadno procjenjuje dva sata kasnije, a rezultat iznad 11,1 mmol/l potvrđuje dijagnozu dijabetesa.
Brzo prepoznavanje dijabetesa.Profesor Lalić ističe zabrinjavajuću statistiku: oko 36% osoba s dijagnosticiranim dijabetesom ostaje nesvjesno svojeg stanja, au pojedinim zemljama ta brojka potencijalno može narasti i do 50%. U početnim fazama dijabetesa često nema izraženih simptoma, što naglašava potrebu za redovitim pregledima i pregledima. Nadalje, dijabetes se obično povezuje s drugim teškim zdravstvenim stanjima, uključujući hipertenziju, koronarnu bolest srca i ishemijsku bolest mozga, što povećava rizike s kojima se suočavaju oboljeli.
Otkrivanje i prevencija dijabetesa.S obzirom na poremećaje u standardnoj medicinskoj praksi uzrokovane pandemijom COVID-19, planira se ponovno uvođenje upitnika u domovima zdravlja kako bi se lakše identificirale osobe u riziku od razvoja dijabetesa. Ovaj se upitnik sastoji od samo 8 jednostavnih pitanja osmišljenih za procjenu vjerojatnosti pojave dijabetesa u sljedećem desetljeću. Upiti se odnose na obiteljsku povijest bolesti, prehrambene navike, razinu tjelesne aktivnosti, tjelesnu težinu i dodatne čimbenike koji mogu signalizirati potencijalni rizik.
Upitnici olakšavaju ranu identifikaciju i kontinuirano promatranje mogućih kroničnih komplikacija povezanih s dijabetesom, uključujući promjene na očima, bubrezima, srcu i krvnim žilama. Nadalje, istraživanja pokazuju da se ovi problemi mogu pojaviti čak i prije potpunog početka dijabetesa, često prije nego simptomi postanu očiti.
U svjetlu ovih čimbenika, bitno je dosljedno procjenjivati svoje zdravstveno stanje i koristiti raspoložive resurse za rano prepoznavanje dijabetesa. Redoviti pregledi i edukacija o zdravom načinu života mogu uvelike umanjiti vjerojatnost razvoja ove prikrivene bolesti i pridonijeti održavanju optimalno zdravlje.
