Penzioneri u Srbiji ove godine dobili su povećanje penzija, ali da li je to zaista dovoljno? Svakodnevica starijih građana otkriva šokantnu istinu o tome koliko teško je živjeti od tih sredstava. Jedna stvar koju većina ljudi ne shvata mijenja cijelu sliku.
- Iako je početkom godine zabilježen porast penzija od 14,8 posto, stvarna situacija za starije građane Srbije i dalje je izazovna. Na prvi pogled, ovo povećanje donijelo je određeno olakšanje, a prosječna penzija za januar 2025. dostigla je oko 45.775 dinara, što znači nešto više od 100 eura mjesečno. Ipak, svakodnevica pokazuje da ovaj novac rijetko pokriva sve potrebe penzionera, koji se i dalje suočavaju s borbom za dostojanstven život u godinama kada bi trebali uživati u miru i sigurnosti.
Povećanje penzija jeste korak naprijed, ali troškovi života rastu gotovo istom brzinom. Cijene osnovnih namirnica, režija i lijekova konstantno se povećavaju, pa penzioneri često moraju birati šta će kupiti, a čega će se odreći. Za mnoge, povećanje penzija ostaje više simbolično nego praktično, jer ne prati realne potrebe starijih ljudi.
Prelazak iz radnog odnosa u penziju gotovo uvijek znači nagli pad prihoda, dok zdravstvene potrebe obično rastu s godinama. Troškovi lijekova, pregleda, terapija i medicinskih pomagala brzo „pojedu“ veliki dio penzije, ostavljajući vrlo malo prostora za ostale izdatke. Stariji ljudi često se suočavaju s gorkom istinom: što su stariji, to im je potrebno više novca, a imaju ga sve manje.
- Kao što navode izvori poput portala „Kurir“, troškovi liječenja predstavljaju najveći teret. Nedostupnost određenih lijekova, povećane participacije i ograničenja na recept otežavaju život penzionerima, posebno onima koji žive sami. U takvim okolnostima, mnogi se suočavaju sa ozbiljnim finansijskim problemima, što naglašava potrebu za reformom zdravstvenog i socijalnog sistema kako bi se pružila veća podrška starijim osobama.
Pored ekonomskih izazova, pravna rješenja također igraju ulogu u visini penzija. Zakon o rehabilitaciji osoba koje su u prošlosti nepravedno lišene prava omogućava ovim građanima novčanu naknadu i uračunavanje dodatnog staža za periode provedene pod kaznama. Za mnoge, ovo predstavlja moralnu satisfakciju, ali i konkretno povećanje penzijskog iznosa, što može biti presudno za finansijsku stabilnost.
- Novinarka portala „Stil Kurir“ ističe da ovaj zakon ispravlja nepravde iz prošlosti, jer obuhvata ljude koji su bili žrtve političkih progona, a čija su prava bila drastično narušena. Dodatni staž omogućava ostvarivanje penzija koje bolje odražavaju stvarni radni angažman, a ne administrativne prepreke koje su im nekada bile nametnute. Iako koristi manjem broju građana, za te ljude ova prava su od ogromnog značaja.
Ipak, čak i s ovim korekcijama, veliki broj penzionera i dalje živi na granici siromaštva. Rast penzija donio je određeno poboljšanje, ali visoki troškovi života i dalje nadmašuju prihode. Mnogi moraju pažljivo planirati svaki dinar, voditi evidenciju i izbjegavati izdatke koji su nekada bili uobičajeni. Ideja o bezbrižnoj starosti za većinu ostaje tek san, dok se svakodnevica svodi na preživljavanje.
Posebno su ugroženi oni bez porodice ili dodatnih izvora prihoda. Samci u penziji često ostaju s minimalnim sredstvima nakon plaćanja osnovnih računa i lijekova. Žive skromno, povučeno, i osjećaju finansijski i emocionalni pritisak svakodnevno. Fizička ograničenja i zdravstveni problemi dodatno otežavaju njihovu situaciju, jer mnogi nisu u mogućnosti prilagoditi se promjenama i osloniti se na potrebne socijalne usluge.
- Ova tema nije samo ekonomska, već i društvena. Stručnjaci ističu da starije generacije predstavljaju stub kolektivnog znanja i iskustva, te da zaslužuju veće poštovanje i sigurnost. Iako je povećanje penzija važan korak, sistem mora nuditi dugoročnu podršku: pristupačne lijekove, više gerontoloških centara, efikasnije zdravstvene usluge i povoljnije socijalne programe. Bez ovih mjera, povećanje penzija ostaje kratkotrajno olakšanje, a ne stvarno rješenje.
Zaključno, starijim građanima treba pristupiti s više empatije i razumijevanja. Ekonomski rast zemlje možda izgleda impresivno „na papiru“, ali kvalitet života penzionera i dalje ovisi o tome kako društvo brine o najranjivijima. Da bi penzija bila prava nagrada za životni rad, potrebno je više od jednog povećanja – potrebno je stvarati sistem u kojem stariji ljudi žive s dostojanstvom, imaju podršku kada im je najpotrebnija i mogu se osloniti na državu, umjesto da se svakodnevno bore protiv nje.
