Da li ste svesni da postoje određene biljke koje ne bi smeli da imate u blizini Vaše kuće? U današnjem članku Vam donosimo zanimljivosti vezane za par biljkaka koje držite u svoj dvorištu…
Uređenje okućnice mnogima predstavlja pravo zadovoljstvo, jer zelenilo ne samo da oplemenjuje prostor, već donosi i hlad, prijatan miris i lepote u vidu cvetova. Takođe, pravilno uređena bašta može povećati vrednost nekretnine. Ipak, uprkos tome što mnogi uživaju u stvaranju idealnog vrta, postoje biljke koje se, iako na prvi pogled izgledaju savršeno, jednostavno ne preporučuju za sadnju preblizu kuće.
- Problem nastaje kada biljke koje se čine dekorativnim počnu da ugrožavaju samu strukturu objekta. Korijenje može oštetiti temelje, grane mogu lomiti žlijebove, lišće može začepljivati odvode, a penjačice mogu prodreti u fasadu. Svi ovi problemi mogu dovesti do vlage, pukotina, a samim tim i značajnih troškova koji se mogu meriti u hiljadama eura. Zato je ključno unapred znati koje biljke saditi i gde, kao i kako se one ponašaju kad narastu.
Jedna od biljaka koja može predstavljati problem je engleski bršljan (Hedera helix). Na prvi pogled deluje dekorativno i profinjeno, ali kada se nekontrolisano širi, postaje veoma problematičan. Njegovi zračni koreni hvataju se za sve vrste površina, kao što su zidovi, fasade, oluci, pa čak i prozorski okviri. S vremenom može prodrijeti u sitne pukotine i uzrokovati oštećenja žbuke i konstrukcije. Ako se proširi na drveće, može zadaviti stablo ili čak slomiti grane pod težinom.
- Japanska šumska trava (Hakonechloa) je još jedna biljka koja na prvi pogled izgleda kao ukrasna, ali ima izrazito invazivne podzemne izdanke koji se šire ispod površine. Bez kontrole, ove trave mogu prodrijeti ispod staza, proširiti se ispod terasa, zatvoriti odvode i destabilizirati zemlju oko temelja. Njihovo širenje često se primeti tek kada je šteta već nastala, što može dovesti do značajnih problema s infrastrukturom.
Japanska trešnja (Prunus serrulata) je još jedna biljka koja može postati problematična, iako je izuzetno lepa u proleće. Korijenje japanske trešnje je vrlo agresivno u potrazi za vodom, te može pronaći i proširiti se u cijevi za navodnjavanje, kanalizaciju i drenažne sisteme, uzrokujući začepljenja i skupe popravke. Zato nije preporučljiva za manje vrtove u kojima se nalaze brojne instalacije ispod površine.
- Srebrnolisni javor (Acer saccharinum) omiljen je zbog guste sjene i prekrasnih jesenskih boja, ali može izazvati veće probleme nego koristi. Ovo drvo ima mekano drvo koje je sklono pucanju i lomu tokom oluja, što povećava rizik od oštećenja krovova i automobila. Takođe, korijenje srebrnog javora prodire duboko i široko te može oštetiti podzemne cijevi, podizati pločnike, pa čak i narušiti temelje objekta.
Korjenita tekoma (Campsis radicans) je biljka koja se često koristi za pokrivanje ograda ili zidova zbog svojih zapanjujućih narandžastih cvjetova. Međutim, ova biljka je vrlo invazivna i širi se kako podzemnim izdancima, tako i zračnim korijenjem. Penje se po svemu, a kad prodre u pukotine, oluke ili ventilacijske otvore, teško je iskorijeniti. Može oštetiti žbuku ili čak oslabiti samu fasadu objekta.
- Veliki četinari, poput bora, smreke i jele, možda deluju idilično, posebno zimi, ali nisu najbolji susedi kući. Njihove iglice brzo pune oluke, uzrokujući začepljenja i zadržavanje vlage, što dovodi do truljenja i oštećenja krova i fasade. Osim toga, snažno korijenje ovih stabala može rasti prema temeljima, podizati pločnike i uzrokovati pukotine. U područjima sklonim požarima, velika stabla četinara mogu predstavljati dodatni rizik jer su izrazito zapaljiva.
Kada planirate sadnju biljaka u svom vrtu, važno je razmotriti ne samo estetiku, već i uticaj koji te biljke mogu imati na strukturu objekta i okolinu. Neke biljke, koje se čine idealnim izborom za vaš prostor, mogu vremenom izazvati ozbiljne probleme, a njihova popravka može biti skupa i zahtevna. Zato je važno pažljivo birati biljke i razmisliti o njihovom dugoročnom rastu i širenju, kako bi vaš vrt bio lep, ali i bezbedan za okolni prostor.
