Ima 73 godine i cijeli život posvetila je srcu, ali tri namirnice nikada ne stavlja na svoj tanjur. Njezin odgovor šokirao je i novinare i publiku. Ono što je otkrila moglo bi promijeniti način na koji gledaš vlastitu prehranu.
- Iza nje su desetljeća rada, tisuće pacijenata i bezbroj spašenih života, ali i dalje govori smireno, bez dramatiziranja, oslanjajući se isključivo na iskustvo i znanost. Riječ je o 73-godišnjoj kardiologinji koja je više od četrdeset godina proučavala kako prehrana utječe na srce i krvne žile. Iako je danas službeno u mirovini, njezina strast prema zdravlju nije nestala. I dalje drži predavanja, razgovara s ljudima i neumorno ponavlja isto upozorenje – svakodnevni izbori na tanjuru tiho oblikuju sudbinu srca.
Kada su je novinari pitali koje namirnice nikada ne jede i koje, po njezinu mišljenju, ljudi trebaju izbjegavati ako žele dug i kvalitetan život, nije se dvoumila. Njezin odgovor nije bio zapakiran u stručne termine, već izrečen jasno, gotovo oštro. Smatra da upravo jednostavne istine ljudi najčešće ignoriraju, jer ih podcjenjuju.
- Na vrhu njezine crne liste nalazi se prerađeno meso, koje bez ustručavanja naziva najopasnijim tihim neprijateljem srca. Prema njezinim riječima, mnogi misle da se opasnost krije samo u industrijskim hrenovkama ili jeftinim salamama, ali stvarnost je puno šira. Tu ubraja i suhomesnate proizvode, dimljenu slaninu, pa čak i domaće kobasice, osobito one bogate solju i kemijskim dodacima. Upravo kombinacija visokog natrija, konzervansa i zasićenih masti dugoročno razara krvne žile.
Objašnjava da redovita konzumacija ovakvih proizvoda povisuje krvni tlak, oštećuje unutarnje stijenke arterija i ubrzava nakupljanje lošeg LDL kolesterola. Posljedice se ne vide odmah, ali se godinama talože, sve dok jednog dana ne rezultiraju infarktom ili moždanim udarom. Srce, kako kaže, pamti svaku pretjeranu dozu soli i masnoće, čak i kada se osoba osjeća zdravo. Kao alternativu, savjetuje umjereno konzumiranje svježeg mesa poput piletine ili puretine, pripremljenog jednostavno, bez prženja i teških začina. Njezina filozofija je jasna – što je hrana jednostavnija, to je srce zahvalnije.
Druga skupina namirnica koju je potpuno izbacila iz prehrane jesu margarini i industrijske biljne masti. Iako se desetljećima promoviraju kao zdrava zamjena za maslac, ova kardiologinja ih smatra jednom od najvećih prehrambenih zabluda modernog doba. Posebno upozorava na trans-masti, koje nastaju kemijskom obradom ulja kako bi ostala čvrsta na sobnoj temperaturi. Te umjetne masnoće izravno narušavaju ravnotežu kolesterola u tijelu.
- Prema njezinim riječima, trans-masti istovremeno podižu razinu lošeg kolesterola i snižavaju dobri HDL kolesterol, što je najgori mogući scenarij za zdravlje arterija. Tijelo tada gubi sposobnost prirodnog čišćenja krvnih žila, a srce mora raditi pod stalnim opterećenjem. S vremenom ono postaje kruto, manje elastično i osjetljivije na nagle promjene tlaka. Takvo srce stari brže nego ostatak tijela, upozorava.
Umjesto toga, zagovara povratak prirodnim izvorima masnoća. Hladno prešano maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi i kvalitetna biljna ulja, prema njezinom iskustvu, ne samo da štite srce, već i poboljšavaju opće stanje organizma. Naglašava da problem nikada nije u masnoćama samima, već u njihovoj umjetnoj obradi i pretjeranoj konzumaciji.
Kroz cijelu svoju karijeru ova kardiologinja promatrala je isti obrazac – ljudi često traže čudesne dijete, skupe suplemente i brza rješenja, dok istovremeno ignoriraju osnovna pravila prehrane. Smatra da je ključ zdravlja u dosljednosti, a ne u savršenstvu. Nije presudno što pojedemo jednom, već ono što jedemo godinama.
- Njezina poruka nije zastrašujuća, već oslobađajuća. Ne traži odricanje, već svjesnost. Manje prerađene hrane, manje kemije i više povratka jednostavnim, prirodnim namirnicama. Prema njezinom uvjerenju, srce ne traži luksuz, već ravnotežu. Upravo u toj ravnoteži krije se dug život, stabilno zdravlje i energija koja ne blijedi s godinama.
