Općenito, voće i povrće vrlo je korisno za naše zdravlje, te ih je preporučljivo što više uključiti u prehranu. Ipak, određene skupine pojedinaca trebale bi se suzdržati od konzumacije smokava, osobito u sušenom obliku.
Suhe smokve izvanredna su opcija za unos tijekom razdoblja posta iu hladnijim okruženjima, jer učinkovito opskrbljuju tijelo neophodnom energijom. Ipak, njihov značajan kalorijski sadržaj predstavlja veliki nedostatak, zbog čega je potrebna umjerenost u njihovoj konzumaciji. Konzumacija suhih smokava pozitivno pridonosi zdravlju kostiju, igrajući ključnu ulogu u održavanju normalne gustoće kostiju. Nadalje, obiluju nizom vitamina, posebice onih koji pripadaju B kompleksu.
Sudjelovanje u takvim aktivnostima tijekom studija pokazalo se kao prednost i za učenike i studente, kao i za pojedince čija zanimanja zahtijevaju značajan mentalni napor. Ove alternative služe kao praktična zamjena za mlijeko i mliječne proizvode kada njihova konzumacija iz bilo kojeg razloga nije izvediva zbog povećanog udjela kalcija. Osobe s dijagnosticiranim dijabetesom upozoravaju se na umjerenost pri konzumiranju suhih smokava, zbog znatnog udjela šećera.
Na sličan način, osobama na dijeti savjetuje se da se suzdrže od prekomjerne konzumacije. Ova smjernica prvenstveno proizlazi iz procesa sušenja, koji znatno smanjuje sadržaj vlage u smokvama, što rezultira povećanom koncentracijom glukoze. Suho voće ima značajan kalorijski sadržaj, što predstavlja potencijalni rizik za osobe s dijabetesom. Visokokalorična hrana ograničena je za osobe s dijabetesom tipa 1, a to je ograničenje još kritičnije za osobe kojima je dijagnosticiran dijabetes tipa 2, navodi web stranica Pobedi diabetes.org.
U suhom voću nedostaju spojevi koji smanjuju razinu šećera; nego značajno podiže te razine, predstavljajući rizik. Stoga se suhe smokve ne preporučuju osobama s dijabetes melitusom, bez obzira na vrstu ili težinu njihovog stanja. Kako bi se produljio njihov vijek trajanja, komercijalni proces sušenja smokava koristi sumporni dioksid i sulfite. Unatoč tome, postoji velika bojazan u vezi s potencijalom ovih tvari da izazovu alergijske reakcije kod određenih pojedinaca, osobito onih s astmom.
Stoga se savjetuje da se te osobe suzdrže od konzumacije suhih smokava koje su bile podvrgnute ovom tretmanu. Nadalje, kačamak, nekada smatran jelom za one ograničenih mogućnosti, sada doživljava preporod kao “čista” egzotična poslastica. Obično se naziva kukuruzna krupica ili palenta, a priprema se od bijelog ili žutog kukuruznog brašna. Njegova svojstva bez glutena čine kačamak ne samo izvrsnim izborom za doručak, već i jednom od najzdravijih dostupnih opcija.
Kukuruzno brašno obiluje vitalnim nutrijentima, opskrbljujući tijelo važnim vitaminima poput A, E i nekoliko vitamina B skupine, uz raznolik niz minerala. Poznat po svom profilu bogatom hranjivim tvarima, kačamak sadrži bitne elemente uključujući fosfor, cink, kalij, magnezij, mangan i selen. Točnije, donosi približno 380 kalorija na 100 grama i sastoji se od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masnoće koje nalazimo u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose zdravlju, a posebno pogoduju radu crijeva.
Važan sadržaj vlakana, zajedno sa složenim ugljikohidratima, potiče osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, čime se podržavaju normalne probavne funkcije unutar crijeva. Povoljna svojstva kačamaka prvenstveno su zaslužna za njegovu konzumaciju, koja ostaje blagotvorna za pojedinca i kada nema problema s probavom. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima, koji, u kombinaciji s korisnim biljnim mastima, igraju značajnu ulogu u poticanju učinkovite crijevne peristaltike.
Značaj ovog procesa leži u njegovoj sposobnosti da spriječi zatvor i podupre regulaciju probave. Zbog sadržaja zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se savjetuje kao korisna opcija prehrane osobama s povišenom razinom kolesterola. Nadalje, igra vitalnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i jačanju zdravlja srca. Kačamak se preporuča i za dojenčad i djecu jer pomaže probavi i jača imunitet pročišćavajući i jačajući crijevnu floru.
Osobe kojima je dijagnosticirana celijakija ili upalna bolest crijeva trebaju biti svjesne da kukuruz ne sadrži gluten. Zbog toga je preporučljivo da kačamak uvrste u dnevni režim ishrane za oboljele od Crohnove bolesti, upalnih bolesti crijeva i dijabetesa.
