Demencija je stanje od kojeg većina starijih ljudi danas sve više pati, što naglašava potrebu za zdravljem mozga i očuvanjem kognitivnih sposobnosti. Danas otkrivamo neke stvari o tome i kako da se prevenira demencija što je više moguće.
Stručnjaci tvrde da je zbog složenosti ovog stanja potrebno poduzeti mjere opreza koje mogu usporiti njegovo napredovanje ili spriječiti njegovu pojavu. Svakodnevno očuvanje zdravlja mozga uključuje kontinuiranu mentalnu aktivnost, stalnu edukaciju, kvalitetan san i uravnoteženu prehranu.
Pokojni profesor Vladeta Jerotić, koji je život posvetio psihologiji i njihovoj povezanosti, često je isticao nužnost svakodnevnog vježbanja pamćenja kod starijih osoba. Prema njegovim riječima, učenje nekih pjesama ili molitava moglo bi biti vrlo korisno u tom cilju. S druge strane, neprestana asimilacija novih informacija, čitanje dobrih knjiga i održavanje mozga aktivnim različitim zadacima najvažniji su u prevenciji atrofije pamćenja.
- Važnost prehrane za mentalno zdravlje sve se više pokazuje. Dokazi pokazuju da određene hranjive tvari, posebice omega-3 masne kiseline, igraju ključnu ulogu u pravilnom funkcioniranju mozga.
Omega-3 masne kiseline sposobne su zaštititi živčane stanice u mozgu, pospješujući prijenos informacija između živčanih stanica i također olakšavajući proizvodnju neurotransmitera. Neurotransmiteri su tvari kroz koje signali prolaze od jedne do druge živčane stanice u mozgu. Masna riba – losos, skuša, tuna i haringa – bogati su izvori ovih zdravih masti.
Uključite ove masnoće u svoju prehranu i to će uvelike pomoći u poboljšanju rada mozga i što je najvažnije, smanjiti vjerojatnost Alzheimerove bolesti, jednog od najčešćih oblika demencije. Omega-3 masne kiseline dokazano pomažu očuvanju moždanih funkcija jer jačaju stanične membrane i omogućuju bolji protok krvi u mozgu.
Masne kiseline imaju niz prednosti koje se odnose na stanice koje podržavaju zdravlje mozga u njihovom funkcioniranju prijenosom informacija kroz mozak. Pružaju daljnju podršku za sintezu neurotransmitera povezanih s raspoloženjem, pamćenjem i pažnjom. Poboljšan protok krvi, što je odgovorno za optimalnu funkciju mozga i prehranu njegovih stanica kisikom. Pomaže u regeneraciji i popravku živčanih stanica.
- Pozitivno koristan za poboljšanu koncentraciju i pamćenje. Zauzvrat, smanjenje anksioznosti i depresije neizravno sprječava pogoršanje kognitivnih funkcija. Dakle, demencija je značajno smanjena u smislu dugoročne zaštite mozga.
Masne kiseline jednako su korisne za zdravlje kardiovaskularnog sustava, jer sudjeluju u smanjenju triglicerida i čimbenika koji utječu na artritis, kao i promicanju općeg zdravstvenog stanja u tijelu. Za uravnotežen unos ovih zdravih masti i drugih korisnih nutrijenata, masnu ribu, povrće i cjelovite žitarice treba uzeti u obzir barem jednom u tjednoj prehrani.
Na kraju, kombinacija zdravih navika – na primjer: pravilna prehrana, mentalna aktivnost, tjelesna aktivnost i dobar san – pomoći će osigurati zdravlje mozga. Neuroplastičnost je ona zanimljiva, fenomenalna moć koju nosi ljudski mozak.
Može reformirati svoje strukture i stvoriti nove neuronske veze u bilo kojem trenutku života, što omogućuje prilagodbu različitim uvjetima dok se stječu nove vještine, oporavak od ozljeda, pa čak i preusmjeravanje funkcije koja je možda bila oštećena. Na primjer, ako osoba doživi prometnu nesreću i izgubi određeni dio moždanog tkiva, stanice oko zahvaćenog područja mogu preuzeti neke od funkcija ostatka mozga.
Još jedna zapanjujuća činjenica je da mozak, iako čini samo oko 2% tjelesne mase, koristi čak 20% tjelesne energije kada miruje. Ta se energija koristi u procesima kao što su održavanje neuronskih veza i obrada informacija plus funkcionalne sinapse kroz koje se informacije prenose između stanica mozga.
Štoviše, većina moždanih stanica uspostavljena je u trenutku kada se osoba rodi, ali sinapse se nastavljaju razvijati tijekom cijelog života i osobito su brojne tijekom razdoblja intenzivnog učenja. Ova sposobnost stjecanja znači da možemo učiti više, stjecati nove informacije i perspektive te mijenjati svoje putove tijekom života. To je jedan od razloga zašto se ljudski mozak smatra jednom od najsloženijih i najimpozantnijih tvorevina prirode.
