Naši stari su je voljeli, ali su je se i pribojavali. Jedno drvo izazivalo je posebnu pažnju i niz upozorenja koja danas mnogi ignorišu. Razlog za to krije se ispod zemlje, a posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije nego što mislite.
- U mnogim domaćinstvima širom regiona postoji nepisano pravilo koje se prenosilo s koljena na koljeno – određene biljke jednostavno nisu dobrodošle preblizu kuće. Iako su savremeni vlasnici domova često skloni zanemariti narodna vjerovanja, neka od tih upozorenja nastala su iz stvarnog iskustva i dugogodišnjeg posmatranja prirode. Jedna biljka posebno se izdvajala u tim pričama, a razlog za oprez nije bio nimalo bezazlen.
Život u kući s dvorištem mnogima predstavlja ostvarenje sna. Mogućnost da se prostor uredi po vlastitim željama, da se zasadi drveće koje pruža hlad, plodove i osjećaj povezanosti s prirodom, za mnoge je neprocjenjiva. Drveće oplemenjuje ambijent, utiče na mikroklimu i stvara osjećaj mira. Međutim, iza te idile često se kriju problemi koji ne nastaju odmah, već polako, gotovo neprimjetno, tokom godina.
Upravo zato stručnjaci stalno naglašavaju da sadnja drveća ne smije biti ishitrena odluka. Nije svaka vrsta pogodna za svaku lokaciju, a naročito treba biti oprezan kada se drvo sadi u neposrednoj blizini kuće. Ono što se ne vidi na površini – korijenski sistem – može postati najveća prijetnja stabilnosti objekta. Korijenje, u potrazi za vodom i hranjivim materijama, nema prepreka i često ne mari za beton, cijevi ili temelje.
- Jedna od biljaka koja se često sadi iz emotivnih razloga, a kasnije stvara ozbiljne probleme, jeste smokva. Njeni slatki plodovi, otpornost i mediteranski šarm čine je privlačnim izborom za dvorište. Ipak, ono što mnogi zaboravljaju jeste činjenica da smokva ima izuzetno snažan i agresivan korijen. Taj korijen brzo pronalazi izvore vlage i širi se u svim pravcima, često prema kući.
Vremenom, korijen smokve može prodrijeti kroz najmanje pukotine u temeljima, betonu ili zidovima. Ono što u početku izgleda kao bezazlena napuklina, kasnije se pretvara u ozbiljan građevinski problem. Vlaga u podrumu, pucanje zidova, pa čak i oštećenje nosivih struktura nisu rijetki scenariji. Poseban problem nastaje ako se smokva nalazi blizu kanalizacionih ili vodovodnih cijevi, jer korijen može obuhvatiti instalacije i izazvati curenje ili pucanje, što dovodi do skupih i dugotrajnih popravki.
Mnogi vlasnici kuća priznaju da su smokvu zasadili vođeni sjećanjima na djetinjstvo ili dvorište svojih roditelja. Ta emocionalna veza često zasjeni racionalno razmišljanje. Tek nakon nekoliko godina, kada se pojave prvi znakovi oštećenja, postaje jasno zašto su stari ljudi upozoravali na ovu biljku. Troškovi sanacije u takvim situacijama nerijetko višestruko premašuju vrijednost samog drveta i njegovih plodova.
- To, međutim, ne znači da smokvu treba u potpunosti izbjegavati. Naprotiv, uz pravilno planiranje, ona može biti vrijedan i lijep dodatak vrtu. Ključ je u udaljenosti. Stručnjaci savjetuju da se smokva sadi uz rubove dvorišta, dovoljno daleko od kuće i podzemnih instalacija. Na taj način ima prostora da se nesmetano razvija, a istovremeno ne ugrožava sigurnost doma. Kada se postavi na pravo mjesto, smokva može pružiti obilje plodova, prijatan hlad i estetsku vrijednost bez negativnih posljedica.
Slična upozorenja važe i za druge vrste drveća. Orah, na primjer, poznat je po snažnom korijenu i velikoj krošnji, ali i po supstanci juglon koju ispušta u tlo. Ta supstanca može negativno uticati na rast drugih biljaka u blizini. Kao i smokva, orah može predstavljati ozbiljan problem ako se posadi preblizu kuće, jer njegov korijen takođe ima potencijal da ošteti temelje i instalacije.
Zbog toga je prilikom planiranja sadnje važno postaviti nekoliko ključnih pitanja. Koliko brzo drvo raste i koliku visinu dostiže? Koliko se širi njegov korijen i da li može doći do temelja kuće? Kolika je minimalna preporučena udaljenost od objekta? Odgovori na ta pitanja mogu spriječiti mnoge greške koje se kasnije skupo plaćaju.
- Hortikulturni stručnjaci i pejzažni arhitekti često naglašavaju da se prije sadnje vrijedi posavjetovati s profesionalcima. Uzimanje u obzir tipa tla, mikroklime i raspoloživog prostora može napraviti ogromnu razliku. Dobro isplanirano dvorište omogućava uživanje u prirodi bez straha od budućih problema.
Na kraju, sadnja drveća treba biti balans između ljepote i funkcionalnosti. Priroda može biti saveznik, ali samo ako joj se pristupi s poštovanjem i razumijevanjem. Mudra odluka danas može sačuvati dom sutra, a stara upozorenja ponekad nose više istine nego što se na prvi pogled čini.
