Redovna fizička aktivnost je jako bitna za cjelokupno čovjekovo zdravlje. Međutim, pretjeran fizički napor može biti iscrpan za tijelo, i u nekim situacijama može povećati rizik od ozbiljnih posljedica kao što je zastoj srca ili srčani udar.
Liječnici naglašavaju da se svaka fizička aktivnost mora prilagoditi mogućnostima i zdravstvenom stanju pojedinca. Profesor dr. Petar Otašević, specijalist interne medicine i kardiolog, ističe da je osobito kod osoba srednje i starije dobi potreban pažljiv pristup. Prije odlaska u teretanu ili početka zahtjevnijeg režima vježbanja preporučuje se detaljan pregled koji uključuje kontrolu krvnog tlaka, laboratorijske analize, EKG i ehokardiogram. Tek nakon tih provjera moguće je odrediti koliki intenzitet vježbanja je siguran i koristan.
Stručnjaci stalno potiču ljude na tjelesnu aktivnost jer ona donosi brojne koristi. Redovito kretanje:
- pomaže u regulaciji tjelesne težine
- održava metabolizam
- jača srce i krvne žile
- pozitivno djeluje na raspoloženje
Ipak, naglašava se da treba slušati vlastito tijelo i ne prelaziti njegove granice. Jedna od najčešćih preporuka glasi da bi ljudi trebali odraditi oko 150 minuta tjelovježbe tjedno. To ne mora biti samo teretana – hodanje, vožnja bicikla, plivanje, trčanje ili preskakanje užeta također su korisni i mogu postati prirodan dio svakodnevice.
Posebna pažnja posvećuje se kardiovaskularnim vježbama, jer one povećavaju izdržljivost, sagorijevaju kalorije i jačaju srčani mišić. Osim toga:
- smanjuju stres
- poboljšavaju san
- stabiliziraju krvni tlak
Aktivnosti poput plivanja ili trčanja aktiviraju gotovo sve mišićne skupine i povećavaju potrošnju kisika, što doprinosi boljem sagorijevanju viška masnoća.
Ipak, oprez je posebno važan kod osoba srednje i starije dobi. Svaki intenzivniji režim treba započeti nakon savjetovanja s liječnikom kako bi se izbjegle komplikacije i osiguralo da vježbanje bude prilagođeno individualnim potrebama.
Praktičan savjet stručnjaka odnosi se na praćenje otkucaja srca. Jednostavna formula glasi: od broja 220 oduzima se dob osobe. Tako osoba od 50 godina ne bi trebala prelaziti 170 otkucaja u minuti. Prekoračenje može dovesti do preopterećenja srca i ugroziti zdravlje. Kako godine prolaze, maksimalna granica se smanjuje, pa se i intenzitet vježbi mora postupno prilagođavati.
Dr. Otašević naglašava da se vježbanje ne smije doživljavati kao iscrpljujuća obaveza, već kao stil života. Najbolje rezultate daje kada se poveže s pravilnom prehranom. Preporučuje se izbjegavati brzu hranu i namirnice bogate mastima, šećerom i rafiniranim ugljikohidratima, dok uravnotežena prehrana u kombinaciji s kretanjem donosi dugoročne koristi za zdravlje.
Za ljude koji tek ulaze u svijet vježbanja ili se nakon pauze vraćaju aktivnosti, najvažnije je krenuti postupno. Polagano povećavanje intenziteta omogućuje tijelu da se prilagodi i smanjuje rizik od ozljeda. Hodanje ili lagano trčanje odličan su početak, a kasnije se može prijeći na zahtjevnije treninge.
Još jedan važan savjet jest uvođenje redovitih pauza. Tijelo treba vrijeme za odmor i regeneraciju, jer upravo tada dolazi do jačanja mišića. Pretjerana upornost, bez dovoljno sna i odmora, može imati suprotan učinak i dovesti do iscrpljenosti.
Poruka stručnjaka je jasna: vježbanje je dragocjeno samo kada je prilagođeno osobnim mogućnostima i uz stalno praćenje zdravlja. Ključni elementi sigurnog treninga su:
- slušati signale tijela
- kontrolirati otkucaje srca
- ne zanemarivati umor
Uvođenjem umjerene, redovite i planske aktivnosti, svatko može poboljšati formu, očuvati srce i produžiti kvalitetu života.
