Krvne grupe su jako važne, ali neke kulture im pridaju više nekog mističnog značaja. S druge strane, neki smatraju da krvna grupa govori dosta o zdravlju pojedinca. Danas vam donosimo malo više o tome.
Jedan od razloga zašto se ova krvna grupa čini zdravijom od drugih je taj što sadrži manje molekula povezanih s zgrušavanjem, koje su povezane s bolestima srca i moždanim udarom. Utjecaj krvne grupe na zdravlje općenito je svima dobro poznata tema, pri čemu svaka vrsta ima svoje individualne karakteristike i slabosti prema svakoj bolesti, iako unutar vrste postoji otpornost na bilo koju bolest.
Brojni su dokazi koji tvrde da je krvna grupa O doista najstarija od svih. Znanstveni dokazi upućuju na to da osobe koje pripadaju ovoj krvnoj grupi imaju nešto manji rizik od oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti, koje se, inače, sastoje od srčanog i moždanog udara. Također druge bolesti za koje je manje vjerojatno da će se razviti su neki teški oblici raka. Rak gušterače i rak želuca dva su primjera.
Još jedan čimbenik koji pridonosi zdravstvenim prednostima krvne grupe O je da su molekule koje potiču zgrušavanje na smanjenoj razini u ovoj vrsti krvi. Budući da su krvni ugrušci često odgovorni za većinu srčanih i moždanih udara, to se smatra dodatnom prednošću u borbi protiv takvih bolesti.
Veća otpornost prema bolestima koje su smrtonosne povećava vjerojatnost duljeg životnog vijeka. U još jednoj studiji koju je objavio Stuart Kim, a koju je posljednjih godina podijelio časopis Time, on počinje opažanjem da se zdravo starenje na samom početku činilo kao očita posljedica prevencije bolesti.
Znanstvenici specijalizirani za ovo područje danas su postigli konsenzus da i stogodišnjaci moraju imati gene koji pogoduju njihovoj dugovječnosti. Genetske determinante otpornosti na bolesti zajedno s mehanizmima zdravog starenja kod dugovječnih osoba posljedično su analizirane kroz genome 800 stogodišnjaka i 5400 novorođenčadi.
Ova studija otkrila je četiri glavna gena koja se igraju u vezi sa zdravim starenjem – CDKN2B, ABO, APOE i SH2B3. CDKN2B se odnosi na kontrolu starenja stanica, ABO je krvna grupa, APOE je povezan s Alzheimerovom bolešću, a SH2B3 može produljiti životni vijek i kod ljudi i kod vinskih mušica. Rezultati su pokazali da su pojedine genetske varijante zastupljenije među onima koji su već navršili ili su na pragu jednog stoljeća života.
Kada se razmatraju krvne grupe, čini se da bi grupa O mogla igrati važnu ulogu. Dijeta s palentom vrlo je moderna, ekonomična i učinkovita. Iz razloga što u 100 grama kuhane kukuruzne krupice ima samo oko 70 kalorija, palenta dijeta se može svrstati u hranu za osobe koje žele smršaviti.
- Glavni čimbenik ove dijete je visok sadržaj vlakana u palenti, koja u želucu s tekućinom nabuja i pojačava osjećaj sitosti te posljedično izražava ograničenje u unosu hrane. Obično se priprema od žutog kukuruznog brašna, ali može i od bijelog brašna.
Jedna šalica žutog kukuruznog brašna sadrži oko 8,5 grama vlakana, što je prilično veliki doprinos količini vlakana koja se preporučuje za unos ženama i muškarcima. Trajanje palentne dijete: Dokle god se može provoditi, savjetuje se ciklus od četiri dana. Kalorijski unos tijekom dijete trebao bi biti oko 1500 kcal/dan, što je uz predloženi jelovnik sasvim izvedivo. Evo primjera jelovnika.
- PONEDJELJAK: Doručak: 100 grama palente, šalica nemasnog jogurta i hrskavi krastavac. Ručak: 100 grama palente, svježi sir – 50 g, i zrele rajčice. RUČAK: Večera: Na kraju dana večerajte 100 grama palente i šalicu kefira.
Utorak – Doručak: 200 g palente, šalica nemasnog jogurta, krastavac u utorak ujutro. Alternativno za ručak pojedite još 200 g palente s 50 g svježeg sira i rajčice po želji. Na kraju uzmite 100 grama palente sa šalicom kefira. Srijeda – Počnite s 200 grama palente. Popijte ga uz šalicu nemasnog jogurta i nešto osvježavajuće od krastavaca.
RUČAK: Još 200 g palente, ovaj put s 50 g svježeg sira i malo zrelih rajčica. Za večeru još jedna porcija palente, ovaj put uz čašu kefira. Četvrtak: Započnite dan s 200 g palente, šalicom nemasnog jogurta i malo krastavca. Za ručak pojedite 300 g palente sa svježim sirom i rajčicama. Završite dan s 200 g palente i još jednom šalicom kefira.
