Doktorica je otkrila znakove koje mnogi zanemaruju, a koji mogu značiti da se približava infarkt. Neki od njih su potpuno neočekivani.
- Svaki dan u Srbiji više od stotinu ljudi izgubi život zbog bolesti srca i krvnih sudova. Iako mnogi vjeruju da je rak najveći ubica modernog doba, istina je da tri puta više ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti. Upravo zato, liječnici sve glasnije upozoravaju na važnost prevencije, redovnih pregleda i prepoznavanja simptoma koji mogu značiti početak ozbiljnog problema. O tome je govorila i dr Larisa Vasiljević, kardiolog koja je detaljno objasnila kako prepoznati predinfarktno stanje, koji se simptomi javljaju kod žena, a koji kod muškaraca, te kako reagovati u trenutku kada nekome stane srce.
Predinfarktno stanje obično ne dolazi iznenada, već se razvija postepeno, uz signale koje tijelo šalje, ali ih mnogi zanemaruju. Najčešće se javlja tokom fizičkog napora – osoba koja je ranije bez problema trčala, vježbala ili se penjala stepenicama, odjednom počinje osjećati zamor, pritisak u grudima ili kratak dah. Takvi simptomi se mogu pojaviti i u najobičnijim situacijama – dok osoba ide na posao, obavlja svakodnevne zadatke ili čak sjedi i odmara. Dr Vasiljević objašnjava da to nije slučajnost, već upozorenje koje srce šalje, znak da više ne može da podnese isti nivo napora. U tim trenucima, kako ističe, potrebno je odmah posjetiti internistu ili kardiologa i uraditi EKG pregled.
- Ono što mnogi ne znaju jeste da predinfarktno stanje može trajati danima, pa čak i sedmicama prije nego što dođe do samog infarkta. U početku se bol javlja samo pri naporu, ali ako osoba nastavi da ignoriše simptome, oni se mogu pojaviti i u mirovanju – dok sjedi, gleda televiziju ili nakon obroka. Kada se bol i pritisak u grudima jave u mirovanju, to je ozbiljan alarm koji zahtijeva hitnu reakciju. Takvo stanje obično označava prelazak u takozvanu nestabilnu anginu, koja gotovo sigurno vodi ka infarktu ako se ne reaguje na vrijeme.
Zanimljivo je da se simptomi infarkta razlikuju kod muškaraca i žena, što često dovodi do pogrešnih procjena. Srčani udar se tradicionalno vezuje za muškarce, ali žene su jednako ugrožene – razlika je u tome što njihove tegobe često nisu tipične, pa se bolest ne prepoznaje na vrijeme. Zbog toga doktori posebno ističu važnost obraćanja pažnje i na „tihije“ simptome, koji se mogu lako pripisati umoru, stresu ili iscrpljenosti.
Kod žena su znaci infarkta često suptilniji. Umjesto oštre boli, one mogu osjećati pritisak u grudima, otežano disanje, mučninu, slabost u rukama ili bol u leđima. Mnoge od njih to povezuju s lošim snom, fizičkim naporom ili nervozom, ne shvatajući da se radi o ozbiljnom problemu. Dr Vasiljević ističe da žene imaju drugačiju građu krvnih sudova i osjetljiviji nervni sistem, pa njihove reakcije na stres i bol nisu iste kao kod muškaraca. U nekim slučajevima, čak i potpuno zdravi krvni sudovi mogu da se toliko stegnu usljed jakog emotivnog stresa da dođe do prekida cirkulacije i srčanog udara. Taj fenomen nosi naziv Takotsubo kardiomiopatija, poznat i kao sindrom slomljenog srca.
S druge strane, kod muškaraca je situacija češće prepoznatljiva. Oni obično osjećaju intenzivan, oštar bol u sredini grudnog koša, koji se širi prema lijevom ramenu, ruci, pa čak i donjoj vilici. Bol je praćen jakim znojenjem, slabošću i osjećajem straha. Za razliku od žena, kod muškaraca je bol obično toliko jak da se ne može ignorisati – to je tipičan znak infarkta i zahtijeva trenutnu medicinsku pomoć.
- No, bez obzira na pol, ono što mnogi zaboravljaju jeste da srčani udar ne mora uvijek početi bolom. Ponekad se prvi znak desi iznenada – osoba jednostavno izgubi svijest i padne. U takvim situacijama svaka sekunda je dragocjena. Doktorica Vasiljević naglašava da je najvažnije provjeriti puls i disanje i odmah pozvati hitnu pomoć. Ukoliko osoba ne diše i nema pulsa, potrebno je započeti masažu srca. Čak i ako neko nema medicinsko znanje, svaka akcija je bolja od čekanja, jer može značiti razliku između života i smrti.
U nekim slučajevima, i jedan snažan udarac pesnicom u sredinu grudnog koša može izazvati mehanički impuls koji ponovo pokrene srce. Ova metoda, poznata kao precordijalni udarac, nekada je spasila mnoge živote, naročito kada nema vremena za čekanje stručne pomoći. Iako izgleda grubo, može biti presudna u prvim sekundama.
- Srčane bolesti su, prema riječima stručnjaka, tiha prijetnja savremenog čovjeka. Na njih ne utiču samo genetika i godine, već i stres, način ishrane, nedostatak sna i fizičke aktivnosti. Doktori upozoravaju da se mnogi fatalni ishodi mogu spriječiti redovnim pregledima, zdravijom ishranom i promjenom životnih navika. Srce rijetko „izda“ bez upozorenja – problem je što ih ljudi ne prepoznaju ili ih ignorišu, vjerujući da će proći sami od sebe.
Na kraju, dr Vasiljević podsjeća da srce, koliko god bilo snažno, ostaje najosjetljiviji organ koji najviše pati zbog našeg tempa života. Kada se pojave i najmanje promjene u ritmu, disanju ili izdržljivosti, to treba shvatiti ozbiljno. Prevencija i brza reakcija mogu spasiti život, jer – kako kaže doktorka – svaki minut je dragocjen.
- Srčani udar ne bira ni godine, ni pol, ni status. Može se dogoditi svakome, bilo gdje i bilo kada. Zato, iako se o tome rijetko razmišlja dok je sve u redu, najbolja briga o srcu počinje onda kada naučimo da slušamo njegovo tiho upozorenje.
