Naizgled bezazlene navike koje milioni ljudi imaju svaki dan možda rade protiv njih više nego što misle. Jedan ljekar bez zadrške upozorava na stvari koje se smatraju normalnim, ali mogu imati ozbiljne posljedice. Ono što je otkrio iznenadiće i one koji vjeruju da žive „prilično zdravo“.
- Savremeni čovjek često vjeruje da ima kontrolu nad svojim životom, ali svakodnevne navike pokazuju drugačiju sliku. Hrana i piće, osnovne potrebe bez kojih organizam ne može da opstane, sve češće postaju skriveni uzrok ozbiljnih zdravstvenih problema. Paradoks današnjeg doba ogleda se upravo u tome što se ono što se unosi u tijelo svakodnevno, bez razmišljanja, može pretvoriti u tihu prijetnju srcu i krvnim sudovima.
U svijetu prepunom savjeta o „zdravoj ishrani“, dijetama i brzim rješenjima, glas ljekara često ostaje u sjeni popularnih trendova. Ipak, stručnjaci, posebno iz oblasti kardiologije i kardiohirurgije, uporno upozoravaju na posljedice loših izbora. U Srbiji su bolesti srca i dalje među vodećim uzrocima smrtnosti, a ishrana i stil života zauzimaju ključno mjesto među faktorima rizika. Iako se o pušenju, fizičkoj neaktivnosti i masnoj hrani govori godinama, mnoge navike se i dalje doživljavaju kao bezazlene, iako to nisu.
Jedan od ljekara koji otvoreno govori o toj temi jeste kardiohirurg dr Džeremi London. Njegove poruke su jasne i često neugodne, jer ruše ustaljena uvjerenja. Iz iskustva stečenog u operacionim salama, on ističe da se posljedice pogrešne ishrane ne vide odmah, ali da s vremenom postaju nemilosrdne. Srce pamti svaku lošu naviku, čak i onda kada se čovjek osjeća zdravo.
- Posebno mjesto u njegovim upozorenjima zauzima industrijska brza hrana. Iako se predstavlja kao praktično rješenje za užurbani život, u suštini je riječ o visoko prerađenim proizvodima siromašnim hranljivim, a bogatim štetnim sastojcima. Trans masti, prekomjerne količine soli i brojni aditivi podstiču hronične upalne procese u tijelu. Takva ishrana polako, ali sigurno doprinosi povišenom holesterolu, gojaznosti i suženju krvnih sudova, stvarajući podlogu za ozbiljna srčana oboljenja.
Još veći problem, prema mišljenju stručnjaka, predstavljaju gazirana pića. Bez obzira na to da li sadrže šećer ili vještačke zaslađivače, njihov uticaj na metabolizam je izuzetno štetan. Jedna limenka često sadrži više šećera nego što je preporučeno za cijeli dan, što dovodi do naglih skokova glukoze u krvi, povećanja triglicerida i razvoja insulinske rezistencije. Rizik od dijabetesa i bolesti srca time se višestruko povećava, zbog čega ih dr London bez zadrške opisuje kao jednu od najopasnijih svakodnevnih navika.
Na listi namirnica koje izazivaju polemiku našlo se i kravlje mlijeko. Decenijama je predstavljano kao simbol zdravlja, naročito zbog kalcijuma, ali se rijetko govori o njegovim potencijalnim negativnim stranama. Zasićene masti u punomasnom mlijeku mogu uticati na rast lošeg holesterola, čime se povećava opterećenje srca. Posebno se ističe činjenica da je čovjek jedina vrsta koja i u odraslom dobu konzumira mlijeko druge životinje, što kod dijela stručnjaka otvara pitanje dugoročnih posljedica takve prakse.
- Ni alkohol nije pošteđen kritika, iako se često smatra društveno prihvatljivim. Ideja da umjerena konzumacija, posebno vina, može biti korisna za srce sve češće se dovodi u pitanje. Savremena istraživanja ukazuju da je alkohol toksičan za ćelije, čak i u manjim količinama, te da srce ne pravi razliku između „umjereno“ i „previše“, već reaguje na ukupno opterećenje tokom vremena.
Domaći zdravstveni stručnjaci sve glasnije apeluju na preventivu, ističući da se kardiovaskularne bolesti često razvijaju bez očiglednih simptoma. Nerijetko se prvi znak problema javlja tek u trenutku infarkta ili moždanog udara. Upravo zato se naglašava važnost svakodnevnih odluka, čak i onda kada djeluju bezazleno ili društveno prihvatljivo.
- Promjena navika nije jednostavna, posebno u sredinama gdje su brza hrana, slatka pića i alkohol sastavni dio društvenog života. Ipak, poruka ljekara nije zabrana, već svijest i umjerenost. Svako smanjenje štetnih navika i uvođenje uravnoteženije ishrane predstavlja korak ka zdravijem srcu.
U vremenu kada su informacije svima dostupne, odgovornost za zdravlje sve više leži na pojedincu. Savjeti stručnjaka nisu tu da zastraše, već da podsjete koliko je srce dragocjen organ. Ono neumorno radi cijelog života, a način na koji se čovjek prema njemu odnosi određuje njegovu dugovječnost i kvalitet života. Zdravlje nema zamjenu, a male promjene danas mogu spriječiti velike probleme sutra.
