Legendarni Dragomir Bojanić Gidra rijetko je pričao o privatnom životu, zbog čega mnogi ne znaju za njegov brak s glumicom Ljiljanom Kontić. Zajedno su dobili kćerku Jelenu. Njihova ljubavna priča započela je trenutnom vezom, a kulminirala je njihovim vjenčanjem 1966., samo nekoliko godina nakon što su se prvi put upoznali. Oglas će završiti prije nastavka sadržaja.

– Nikad nisam mislio da ću se naći u takvoj nevolji. “U svojoj mladosti nisam mogao predvidjeti da ću jednog dana dijeliti tako duboku povezanost sa svojom obitelji”, primijetio je glumac. Gidrine primjedbe o njegovoj ženi izražavaju njegovu snažnu ljubav prema njoj, ali također naglašavaju izazove s kojima se suočava njihov odnos.

  • Trideset godina ispreplitali su živote, doživjeli dva razvoda i tri puta zavjetovali se na vječnu ljubav. Njihov prvi susret dogodio se tijekom studija glume, a Ljiljana je bila dvije godine starija Gidra. Vjenčali su se 1966., a četiri godine kasnije dobili kćer Jelenu. Ljiljanu Kontić naša publika prvenstveno prepoznaje po ulozi Ljeposave u seriji “Đekna još nije umrla, ali ne znamo kada će”.

Uz supruga je nastupila i u epizodi “Što kad ljubav rodi” popularne serije “Žikina dinastija”, gdje je uz Natašu preuzela ulogu učiteljice glazbe Miše. Osim u filmu “Žikina dinastija”, Ljiljana je s Gidrom radila na filmu “13. juli” koji je snimljen 1982. godine.

DODATNI SADRŽAJ

Cucumis sativus, poznatiji kao krastavci, ubrajaju se među najranije povrće koje su ljudi uzgajali, a porijeklo seže u tropska i suptropska područja Indije. Smatra se da je njihov uzgoj počeo prije više od 3000 godina, a danas zauzimaju značajno mjesto u prehrani diljem svijeta. Široko rasprostranjena popularnost krastavaca može se zahvaliti ne samo njihovom oštrom okusu i značajnim nutritivnim prednostima, već i jednostavnosti njihova uzgoja.

  • Svojstva krastavaca pokazuju da je ova jednogodišnja biljka dio obitelji bundeva (Cucurbitaceae). Tipično su plodovi izduženi i imaju boju od svijetlozelene do tamnozelene. S oko 95% udjela vode, krastavci služe kao odličan izvor hidratacije, osobito tijekom ljetne sezone. Osim značajnog sadržaja vode, obiluju vitaminom K, koji je ključan za zgrušavanje krvi i podržava zdravlje kostiju, kao i vitaminima B i C.

Nadalje, krastavci su bogati mineralima poput kalija, magnezija i mangana. Njihov visok sadržaj vode pruža niz zdravstvenih prednosti, jer pomaže u održavanju hidratacije – što je ključno za pravilno funkcioniranje tijela. Uz to, zbog niskog udjela kalorija, krastavci su idealan izbor za one koji žele smanjiti unos kalorija ili kontrolirati svoju težinu.

  • Nadalje, krastavci obiluju antioksidansima poput beta-karotena i flavonoida, koji se bore protiv slobodnih radikala i pomažu u smanjenju upale u tijelu. Jedna od najpriznatijih prednosti krastavaca je njihova uloga u njezi kože. Brojne kreme i maske za lice sadrže ekstrakte krastavca zbog njihovih umirujućih i osvježavajućih svojstava. Štoviše, stavljanje kriški krastavca na oči može ublažiti natečenost i podočnjake.

Uzgoj krastavaca jednostavan je pothvat uz ispunjenje odgovarajućih uvjeta. Ove biljke uspijevaju u svijetlim, toplim okruženjima s temperaturama između 20°C i 30°C. Zbog njihove puzave loze koja se brzo širi, potrebno je dovoljno prostora. Kako bi se osiguralo da biljke ostanu iznad tla, često se koriste potporne strukture poput mreža ili stupova.

  • Kako bi se postigli najbolji rezultati u uzgoju krastavaca, tlo bi trebalo biti bogato organskom tvari, dobro drenirano i održavati blago kiselu do neutralnu pH razinu, idealno u rasponu od 6 do 7. Ključno je osigurati dosljedno zalijevanje, posebno tijekom sušnih razdoblja; međutim, nužan je oprez kako bi se izbjeglo prekomjerno zalijevanje, što može rezultirati bolestima poput plamenjača. Osim toga, krastavci su osjetljivi na niske temperature, pa ih je pametno saditi tek nakon što prestane opasnost od mraza.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here