Dok se društvene mreže pune šuškanjima o „nestanku eura“ u Srbiji, iza kulisa se odvija priča koja je uznemirila građane više nego što iko očekivao. Da li je zaista riječ o ekonomskom potresu ili samo o panici koja se prebrzo proširila? Odgovor je daleko zanimljiviji nego što izgleda na prvi pogled.
- Tokom posljednje dvije sedmice na domaćem deviznom tržištu primjetan je neočekivan porast potražnje za eurima, što je kod dijela građana izazvalo zabrinutost i podstaklo rasprave o mogućoj nestabilnosti kursa. Ipak, prema poruci Narodne banke Srbije, uprkos pojačanom interesovanju, vrijednost dinara nije ugrožena, niti postoji razlog da bi stabilnost kursa prema euru mogla biti dovedena u pitanje. Iz centralne banke poručuju da raspolažu svim potrebnim instrumentima kako bi spriječili bilo kakve poremećaje i održali finansijski sistem sigurnim i stabilnim.
Prema objašnjenju NBS-a, povećana potražnja nije jedinstven, niti iznenađujući fenomen. Određeni dio takvih kretanja ponavlja se svake godine zbog sezonskih potreba domaćih kompanija koje pred kraj godine uvećavaju svoje devizne obaveze. Međutim, ovog puta situacija je postala izraženija zbog reakcija građana nakon objavljivanja informacija vezanih za kompaniju NIS. Ove vijesti, praćene raspravama u medijima i na društvenim mrežama, dovele su do pojačanog interesovanja za kupovinu strane valute, a time i do stvaranja utiska da se situacija na tržištu ubrzano mijenja.
U centralnoj banci ističu da je značajan dio ove potražnje rezultat špekulacija i neprovjerenih objava koje se dijele velikom brzinom. Naglašavaju da mnogi komentari koji se pojavljuju na internetu nemaju nikakvo realno uporište, ali da ipak imaju moć da podstaknu paniku među građanima. Uprkos tome, NBS i dalje ponavlja da stabilnost deviznog sistema nije ugrožena i da će kurs ostati pod kontrolom.
- Kratkotrajna nestašica eura, koja je zabilježena u pojedinim mjenjačnicama, dodatno je podgrijala zabrinutost. Mnogi građani koji su u tom periodu pokušali da kupe devize naišli su na odbijenicu, što je kod nekih stvorilo utisak da se sprema veći poremećaj. Ipak, prema izjavama NBS-a, riječ je isključivo o trenutnoj pojavi izazvanoj naglim navalom kupaca, a ne o stvarnom nedostatku deviza u državi. U bankarskom sektoru i u samoj NBS postoji dovoljna količina strane gotovine, a svi kanali snabdijevanja funkcionišu nesmetano i u kontinuitetu.
Iskustvo iz prethodnih sličnih situacija pokazuje da ovlašteni mjenjači ponekad izbjegavaju da koriste standardne kanale snabdijevanja preko banaka, posebno u periodima kad potražnja raste. Umjesto toga, razvija se neformalna praksa međusobnog snabdijevanja, dok se istovremeno zadržavaju veće količine gotovine kako bi se obezbijedila dostupnost stalnim klijentima. U takvim okolnostima mjenjačnice često podižu prodajni kurs eura, što dodatno stvara privid oscilacija i pojačava nesigurnost među građanima. NBS napominje da takve pojave nemaju veze sa stvarnim stanjem deviznih rezervi u zemlji.
Uz to, centralna banka podsjeća da raspolaže jasnim i dokazanim mehanizmima kojima može ublažiti pritiske na deviznom tržištu, kao i da je to činila u trenucima daleko ozbiljnijih globalnih kriza. Tokom pandemije kovida, ali i na početku ukrajinske krize, NBS je svojim intervencijama uspjela da održi stabilnost kursa i spriječi veće poremećaje. Slična strategija primjenjuje se i sada – korištenje prethodno akumuliranih deviznih rezervi pomaže u balansu između trenutne ponude i potražnje, kako bi se izbjegle nagle promjene vrijednosti dinara.
- Takođe, podaci NBS-a otkrivaju da je prethodnih godina, zbog dominantnih apresijacijskih pritisaka, centralna banka uglavnom kupovala devize. Na taj način su rezerve značajno uvećane, čime je stvoren veći manevarski prostor za djelovanje u kriznim momentima. Od 2017. do kraja 2024. godine NBS je neto kupila čak 11,9 milijardi eura, a i u prvih jedanaest mjeseci tekuće godine bila je neto kupac deviza u iznosu od 145 miliona eura. Upravo ove brojke pokazuju da je zemlja ušla u trenutni period s dovoljno snažnim deviznim kapacitetima da izdrži eventualne poremećaje i održi stabilnost tržišta.
Osim upravljanja rezervama, NBS kroz svoju supervizorsku funkciju nad bankama i ovlaštenim mjenjačima nadgleda da li se poslovanje obavlja u skladu sa zakonom. Centralna banka naglašava da posjeduje sve potrebne instrumente da spriječi eventualne nepravilnosti i nezakonite aktivnosti koje bi mogle destabilizovati tržište. Kontrola i nadzor ostaju važan dio strategije u očuvanju finansijske stabilnosti.
Na kraju, iz NBS-a poručuju da će i u narednom periodu situacija na deviznom tržištu biti pomno praćena. U slučaju da dođe do novih pritisaka, centralna banka je spremna da reaguje i spriječi bilo kakve oscilacije koje bi narušile stabilnost kursa dinara. Ističu da je održavanje relativne stabilnosti deviznog kursa jedan od prioriteta, te da građani ne bi trebalo da brinu o scenarijima koji se šire putem neprovjerenih informacija.
- Cjelokupna situacija tako pokazuje koliko brzo se može stvoriti panika kada se informacije dijele nekontrolisano, ali i koliko je važno da institucije jasno i pravovremeno odgovore kako bi umirile javnost. Iako su redovi pred mjenjačnicama možda djelovali dramatično, stvarna slika stanja na tržištu ostaje stabilna, a mehanizmi zaštite potpuno funkcionalni.
