Ljudi su očekivali snijeg i tišinu, ali su na planinama zatekli nešto sasvim drugo. Prizori koji su se pojavili tokom praznika zbunili su i stručnjake i građane. Ono što stoji iza ovih susreta mnogo je ozbiljnije nego što izgleda na prvi pogled.
- Tokom posljednjih mjeseci, posebno u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika, stanovnici Bosne i Hercegovine svjedočili su prizorima koji su do nedavno djelovali gotovo nezamislivo. Umjesto tišine, snijega i uspavane prirode, planinske staze i sunčane padine otkrile su prisustvo gmizavaca – zmija i guštera – aktivnih u periodu godine kada bi, prema svim prirodnim pravilima, trebali biti skriveni u dubokoj hibernaciji.
Ovakvi susreti izazvali su mješavinu iznenađenja, nelagode i straha, ali su istovremeno otvorili ozbiljna pitanja o promjenama koje se dešavaju u prirodi. Ljudi koji su tokom zimskih šetnji nailazili na gmizavce često su opisivali osjećaj da se nešto fundamentalno poremetilo. Zima bez prave zime postala je više od prolazne anomalije – postala je upozorenje.
Podaci koje su objavili relevantni meteorološki izvori ukazuju na to da su zimski periodi u posljednjim godinama znatno topliji nego ranije. U danima kada su zabilježeni brojni susreti s gmizavcima, temperature su u pojedinim planinskim krajevima bile bliže proljetnim nego zimskim vrijednostima. Upravo takvi neuobičajeno topli dani pokrenuli su instinktivne reakcije hladnokrvnih životinja, koje su, vođene potrebom za sunčevom energijom, napuštale svoja skloništa.
- Gmizavci su među vrstama koje najbrže reaguju na promjene temperature, jer njihovo funkcionisanje u potpunosti zavisi od okoline. Kada zima izgubi stabilnu hladnoću, njihov unutrašnji biološki sat biva zbunjen. Umjesto dugotrajnog mirovanja, tijelo dobija signal za aktivnost. Problem nastaje jer ta aktivnost dolazi u pogrešno vrijeme, kada hrane gotovo da nema, a energetske zalihe su ograničene.
Stručnjaci upozoravaju da ovakva prerana aktivacija može imati ozbiljne posljedice po opstanak gmizavaca. Energija koju bi trebali sačuvati do proljeća troši se uzaludno, što povećava rizik od iscrpljivanja i uginuća. Dugoročno, to može dovesti do smanjenja populacije, ali i do poremećaja u širem ekosistemu.
Planinari su u više navrata opisivali prizore zmija koje se sunčaju na stijenama i guštera koji prelaze staze, scene koje su inače rezervisane za april ili maj. Fotografije i snimci brzo su se proširili društvenim mrežama, praćeni pitanjima da li se radi o rijetkim incidentima ili o jasnom znaku dubljih promjena. U komentarima se osjeća zabrinutost, ali i rastuća svijest da priroda šalje poruke koje više nije moguće ignorisati.
- Uticaj ovih pojava ne zadržava se samo na gmizavcima. Oni imaju važnu ulogu u prirodnim lancima ishrane – kontrolišu populaciju glodara i insekata, ali su i sami hrana brojnim pticama i sisarima. Svako narušavanje njihove ravnoteže može izazvati lančanu reakciju, koja se širi daleko izvan jedne vrste. Ekosistemi, već opterećeni klimatskim promjenama, postaju još ranjiviji.
Zoolozi i ekolozi ističu da ovi događaji nisu izolovani. Naprotiv, oni se savršeno uklapaju u širu sliku globalnog zagrijavanja. Gmizavci se često smatraju biološkim indikatorima, jer njihove reakcije jasno i brzo odražavaju promjene u okruženju. Njihovo ponašanje šalje poruku da se klima mijenja brže nego što se priroda uspijeva prilagoditi.
Kroz istoriju, ljudi su neobično ponašanje životinja često doživljavali kao zloslutne znakove ili upozorenja. Iako danas postoji naučno objašnjenje, simbolika susreta sa zmijom usred zime i dalje snažno djeluje na ljudsku percepciju. Takvi prizori bude osjećaj nelagode, ali i duboku svijest da je prirodni poredak ozbiljno narušen.
- Savremeni način komunikacije dodatno pojačava efekat ovakvih događaja. Informacije se šire brzo, često uz dramatične reakcije javnosti. Dok jedni izražavaju strah, drugi pozivaju na hitne mjere zaštite prirode. Iako pojedine reakcije mogu djelovati pretjerano, one pokazuju da se svijest o klimatskim promjenama polako, ali sigurno budi.
Nauka nudi objašnjenje, ali i jasno upozorenje. Globalno zagrijavanje ne utiče samo na porast temperatura, već mijenja čitave sezonske cikluse, količinu padavina i dostupnost hrane. Slični obrasci ponašanja gmizavaca već su zabilježeni širom svijeta, gdje su neke vrste promijenile vrijeme parenja, migracije ili dnevne navike. Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini dio je šireg problema koji zahtijeva dugoročne i koordinisane odgovore.
- Na kraju, pojava gmizavaca tokom zimskih mjeseci ne treba se posmatrati samo kao neobičan ili zastrašujući fenomen. To je jasan signal da se granice između godišnjih doba brišu i da priroda reaguje na promjene koje je čovjek ubrzao. Umjesto panike, stručnjaci pozivaju na razumijevanje, edukaciju i odgovorno djelovanje. Smanjenje štetnih emisija, očuvanje prirodnih staništa i ozbiljan pristup klimatskim politikama postaju nužnost, a ne izbor.
Gmizavci koji se pojavljuju usred zime nisu slučajnost. Oni su glasnici promjena koje su već tu. Način na koji društvo danas odgovori na te signale odrediće kakav svijet i kakvu prirodu ostavljamo generacijama koje dolaze.
