Znanje koje vrtlari posjeduju osposobljava ih za učinkovito uklanjanje ovih štetočina s biljaka i njihovo uspješno istjerivanje iz prebivališta. Kako stižu prvi hladni dani, smrdibube traže topla i suha okruženja, što potiče njihovu invaziju na naše domove u pokušaju da pobjegnu od niskih temperatura i izdrže zimske mjesece.
Bitno je iskoristiti ovu priliku. Ispod je deset učinkovitih metoda za trajno uklanjanje mrava iz vašeg prebivališta bez pribjegavanja kemijskim tretmanima. Mravi obično dobivaju pristup kućama i stanovima kroz rupe u vanjskoj strukturi ili neadekvatno izolirane prostore; stoga je početni korak u sprječavanju njihovog upada rješavanje bilo kakvih oštećenja na vanjštini.
Tehnika koja uključuje mješavinu sode bikarbone i vode, koju vrtlari obično koriste za svoje biljke, dobro je poznata. Osim toga, široko je prihvaćeno da arome češnjaka i metvice mogu odvratiti smrdibube. Stoga bi te mirisne tvari trebale biti strateški postavljene blizu vrata, prozora i drugih potencijalnih ulaznih točaka za ove dosadne insekte.
Alternativni i potencijalno učinkovitiji pristup uključuje kombiniranje nekoliko kapi eteričnog ulja paprene metvice s vodom kako bi se stvorila otopina koja se može prskati po vanjskoj strani prozora i vrata, uključujući i one koji se nalaze na balkonima. Nakon otkrivanja smrdibube u vašem stanu, preporučljivo je suzdržati se od nanošenja štete ili nevolje insektu, jer ispušta neugodan miris kada primijeti prijetnju. Kako bi se izbjegao izravan kontakt s ovim štetočinama, može se koristiti papir ili rukavice za njihovo nježno hvatanje, a zatim ih pustiti van ili ih baciti u zahod.
BONUS TEKST:
U posljednjem dijelu današnjeg članka raspravljat ćemo o životu na Zapadu, s posebnim fokusom na Dansku. Sažeto rečeno, Danska je među prve tri europske nacije prema životnom standardu, a ono što slijedi je iskren prikaz na tu temu.
Mnogi pojedinci obično vjeruju da je “trava zelenija s one strane”, samo da bi kasnije otkrili istinu. Posljedično, značajan broj ovih ljudi teži prebivanju u nacijama koje se smatraju visoko razvijenim, uvjereni da će takva okruženja potaknuti njihov prosperitet i sreću. Među tim nacijama, Danska se ističe kao jedna od najnaprednijih i dobro strukturiranih, a njezini građani prepoznati su kao jedni od najsretnijih na svijetu. Hrvatska je svoje ispunjenje potražila u Danskoj. Početkom 2009. Kristina Volsperger Danilovski i njezina obitelj preselili su se iz Zagreba u Dansku, potpuno svjesni činjenice da ulaze u sasvim drugu zemlju.
Koncept preseljenja pojavio se zbog suprugova zaposlenja u Kopenhagenu. Nakon rođenja sina krajem 2007., par je započeo pripreme za svoju budućnost u Kopenhagenu tijekom njezinog porodiljnog dopusta. Nakon što je dobila posao u farmaceutskoj industriji u Kopenhagenu, 40-godišnja Kristina, inače magistrica kemije, odlučila se na taj potez. Željela sam živjeti u inozemstvu i istraživati nove mogućnosti i ne žalim zbog te odluke, kaže Volsperger Danilovski. Njezino početno iskustvo s izrazito drugačijim pogledom na život proizašlo je iz odluke da dijete upiše u vrtić.
Očekivala je živahnu, primamljivu i ljubaznu atmosferu, koju su nadopunili entuzijastični edukatori inspirirani izvanrednom arhitekturom Kopenhagena. Međutim, na svoju nesreću, naišla je na djetetovu prijavu smještenu unutar oronulog zdanja obilježenog sivim sivim zidovima i podovima, bez živosti, igračaka i umjetnina, gdje su odgajateljice pokazivale minimalan angažman s djetetom. Dansko stajalište smatra da djecu treba odgajati od najranije dobi da se razviju u neovisne osobe, sposobne brinuti se o sebi i otkriti vlastitu motivaciju.
