Otkrivamo kako pomiješati ove zdrave zamjene za postizanje savršene konzistencije u umacima, juhama i varivima. Za postizanje gušće teksture jela kao što je domaća juha nije uvijek potrebno dodati brašno. Velike su šanse da je vaša kuhinja opskrbljena zdravijim sastojcima koje je jednostavno uklopiti.
- Ako ste u potrazi za zamjenom bez glutena ili lakšom teksturom, ove tri komponente pomoći će vam da vaša juha ostane kremasta i ukusna, a da pritom zadrži svoju hranjivu vrijednost. Koji su koraci za pripremu mekih i tvrdih okruglica od griza? Slijedeći ove jednostavne upute, možete napraviti ukusnu juhu koja podsjeća na jela koja su pripremale naše bake.
Uključivanje žitarica poput ječma ili prosa u vašu juhu ne samo da će povećati njezinu gustoću, već će povećati i njezinu hranjivu vrijednost. Tajna je u sluzi koju ove žitarice stvaraju tijekom kuhanja, a koja jelu daje gustoću i okus. Zobene pahuljice. Zobena kaša. Slika zobene kaše: Vladislav Noseek/Shutterstock.
- Mljevene zobene pahuljice služe kao fantastična alternativa brašnu; jednostavno pomiješajte s tekućinom iz juhe i dodajte natrag u lonac. Odlučite li ih zadržati netaknutima, tekućina će se upiti, zgušnjavajući jelo, a istovremeno dopuštajući pahuljicama da se vide u juhi.
3. Škrobno povrće i krumpir Krumpir Umjesto da radite klasičnu prženicu, ubacite krumpir u lonac dok se juha kuha. Kad omekšaju, izvadite ih, izmiksajte u pire i tu smjesu vratite u lonac. Ova tehnika jamči kremastu teksturu bez promjene okusa jela. Iako se može koristiti i drugo škrobno povrće, krumpir je najprikladniji izbor.
DODATNI SADRŽAJ
Spajanje ribe s hrskavom zelenom salatom ili lagano kuhanim povrćem privlačna je ideja. Ali ostaje pitanje: pruža li riba koju svakodnevno jedemo uistinu značajne nutritivne prednosti i igra li značajnu ulogu u funkcioniranju našeg tijela? Nije nužno. Iako su mnoge uobičajene sorte ribe dostupne u trgovinama, nekih bi se vrsta trebalo kloniti. Riba je korisna zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina, a služi i kao izvrstan izvor vitamina D, E, A i B vitamina, uz niz minerala.
- Osim toga, zadovoljava potrebe organizma za proteinima. Koju ribu treba uključiti u prehranu, a kojih se treba kloniti? Nije svaka vrsta ribe korisna. Stručnjaci preporučuju uključivanje skuše, haringe, bakalara, lososa, grgeča, sardina i tune u obroke. Podrijetlo ribe također igra presudnu ulogu; riba potječe iz Atlantika ili Pacifika je favorizirana zbog smanjene razine žive.
Osim toga, Medonet izvještava da bi odrasla osoba morala pojesti otprilike dvanaest konzervi tune kako bi postigla razinu trovanja živom. Za buduće majke i one koje planiraju začeti smjernice su nešto izmijenjene. Institut za majku i dijete savjetuje da njihova prehrana uključuje samo nemasnu ribu koja nije predatorska i dolazi iz Atlantskog i Tihog oceana, kao i iz Sjevernog mora.
- Preporuča se da mala djeca jedu ribu, ali bitno je birati vrste s visokim udjelom omega-3 masnih kiselina. Nažalost, pangasijusu nedostaju gotovo sve te korisne masti. Ova slatkovodna riba, poznata po svom finom okusu, vrlo je popularna u Srbiji. Podrijetlom iz Vijetnama, pangasius se uzgaja u lošim uvjetima uzgoja. Ograničen prostor u kojem se ribe drže onemogućuje njihovu prirodnu reprodukciju.
Kako bi riješili ovaj problem, uzgajivači daju hormonske injekcije, osobito korionski gonadotropin, i daju pangasijusu specijaliziranu prehranu koja uključuje riblje brašno, soju i kasavu. Koje su implikacije? Sve te komponente upitne kvalitete unosimo zajedno s ribom. Tilapija je slatkovodna vrsta koja potječe iz Azije.
- Ova se riba uzgaja u spremnicima koji sadrže zagađenu vodu i često je podvrgnuta hormonima i dodacima koji potiču brzi rast. Bogata arahidonskom kiselinom iz obitelji omega-6, redovito uzimanje ove ribe može rezultirati upalom, srčanim bolestima i starenjem stanica.
Što se tiče nilskog grgeča, daje nemasno meso, bogat je bjelančevinama i služi kao vrijedan izvor vitamina A—kvaliteta koje se također nalaze u drugim, zdravijim ribama. Unatoč tome, ima niske razine omega-3 masnih kiselina i sadrži znatnu količinu palmitinske kiseline, koja nažalost pridonosi stvaranju kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL).
