U današnjem članku, bavimo se zanimljivom temom iz područja zdravlja—masnim naslagama koje se mogu pojaviti na očima. Ksantelazme, benigne kožne izrasline prepoznatljive po žućkastim ili bjelkastim naslagama, mogu se formirati oko očiju, najčešće na kapcima. Ove naslage su rezultat nakupljanja masti, prvenstveno kolesterola, ispod površinskog sloja kože.
Ksantelazme se obično pojavljuju na gornjim ili donjim kapcima, a mogu se naći i u unutarnjem kutu oka. Imaju mekanu teksturu, a njihova veličina varira od jedva primjetnih do izrazito uočljivih izraslina. Prema podacima N1 Zagreb, iako točni uzroci ksantelazme još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, genetika igra ključnu ulogu u njihovom nastanku. Osim estetskog faktora, ksantelazme općenito ne izazivaju nikakve druge simptome, poput boli ili svrbeža, no mnogi pacijenti traže uklanjanje zbog njihovog kozmetičkog učinka.
Ksantelazme se mogu pojaviti pojedinačno ili u grupama, a njihov izgled varira u ovisnosti o stadiju razvoja i individualnim karakteristikama. Najčešće se manifestiraju kao ravne, jasno definirane izrasline s okruglim, ovalnim ili nepravilnim oblicima. Iako se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi, njihova pojava je najčešća kod osoba starijih od 40 godina, a mogu se razvijati postupno tijekom vremena.
Formiranje ksantelazme često je povezano s povećanim razinama kolesterola i triglicerida u krvi, što ih čini češćima kod osoba koje pate od hiperlipidemije, ateroskleroze ili dijabetesa. Iako točan mehanizam njihovog nastanka nije u potpunosti poznat, ksantelazme mogu biti znak metaboličkih poremećaja i povećane osjetljivosti na kardiovaskularne bolesti. Povišeni kolesterol, posebno LDL, poznat kao “loš” kolesterol, može pridonijeti nakupljanju masnih naslaga, dok niska razina HDL-a, “dobrog” kolesterola, povećava rizik od razvoja ateroskleroze i drugih kardiovaskularnih problema, poput srčanog ili moždanog udara.
Ateroskleroza, bolest kod koje se masne naslage, kolesterol i druge tvari nakupljaju na unutarnjim stijenkama arterija, često je povezana s prisutnošću ksantelazmi. Ove naslage mogu suziti ili začepiti arterije, ometajući normalan protok krvi i povećavajući rizik od ozbiljnih komplikacija. Zbog toga, ukoliko primijetite pojavu ksantelazmi oko očiju, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili dermatologom kako bi se utvrdio pravi uzrok i predložila odgovarajuća terapija.
Srećom, postoji nekoliko metoda uklanjanja ksantelazme, od kojih su najčešće krioterapija (smrzavanje), elektrokauterizacija (električno spaljivanje) i kirurška ekscizija. Ovi postupci su relativno jednostavni i izvode se u lokalnoj anesteziji, što omogućava pacijentu da ostane pri svijesti. Zahvati su brzi, bez potrebe za dodatnim pretragama, i pacijenti obično nemaju značajnijih problema tijekom oporavka.
U konačnici, iako ksantelazme same po sebi ne predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, njihova pojava može biti znak dubljih problema s metabolizmom masti i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti. Pravovremena medicinska intervencija i promjene u načinu života mogu značajno poboljšati zdravlje i smanjiti rizik od ozbiljnijih komplikacija.
