Najda Rodić je poznata srpska glumica koja se u poslednjih nekoliko godina povukla iz javnosti. Od 2020. godine nije imala nijednu ulogu. Tokom svoje glumačke karijere, ostvarila je značajne uloge u popularnim serijama kao što su “Vruć vetar”, “Sve je za ljude”, “Seljaci”, “Vojna akademija” i “Švindleri”. Poslednji put je viđena u seriji “Urgentni centar”, pre četiri godine.
- Njezino manje pojavljivanja u javnosti i ograničena uključenost često se pripisuju njezinom zdravlju. Naime, krajem 2013. godine, nakon jedne proslave, Nađa je postala svjesna promjena na grudima koje su upućivale na zdravstveni problem.
Godine 2013., jedne prosinačke večeri ispunjene slavljem kod prijatelja, Nađa Rodić prepričava događaje koji su se odvijali. Kad se vratila kući i spremala za spavanje, primijetila je ogrebotinu i oteklinu na dojci dok se gledala u ogledalo. Noć se pretvorila u mučnu noćnu moru, praćenu osjećajem krivnje jer se osam godina nije podvrgla mamografiji. Nađa Rodić svoje svjedočanstvo dijeli krajnje iskreno i transparentno.
Unatoč izazovima, ostala je odlučna i odlučila se izravno suočiti sa svojom teškom bolešću. “Nakon petnaestak dana dr. Pošarac me operirao. Dijagnosticiran mi je najagresivniji i najopasniji tip karcinoma koji je nosio rizik širenja. Uspješno sam prošao trideset i dvije kemoterapije. Srećom, sada sam Radujte se životu – ispričala je Nađa za “Novosti” u prethodnom intervjuu.
Suočena s izazovnom borbom s rakom, Nađa Rodić pokazala je nevjerojatnu hrabrost izdržavši rigorozna liječenja i operacije. Unatoč tome što se povukla iz javnosti i ograničila svoje profesionalne obveze, njezin utjecaj na srpski film i televiziju i dalje je dubok. Njezina nepokolebljiva hrabrost i odlučnost služe kao izvor inspiracije za nebrojene pojedince.
BONUS TEKST:
Kajsije su voće poreklom iz Kine, koje se danas uzgaja širom sveta zbog svoje izuzetne hranljive vrednosti, bogatstva ukusa i raznovrsne primene u kulinarstvu i medicini. Ove sočne voćke pripadaju porodici Rosaceae, istoj kao i breskve, šljive i bademi, i uživaju veliku popularnost kao letnji voćni užitak.
Botanički poznate kao Prunus armeniaca, kajsije su stabla koja dosežu visinu od 8 do 12 metara i daju plodove u obliku malih, sočnih kuglica. Plodovi kajsije obično imaju žutu ili narandžastu boju, glatku kožicu i mekanu, sočnu unutrašnjost sa velikim košticama.
Hranljivo, kajsije su niskokalorične, ali bogate vitaminima, mineralima i vlaknima. Sadrže visok nivo vitamina A i C, koji su važni za zdravlje očiju, imunološki sistem i zdravu kožu. Takođe su izvor vitamina E, K, B-grupe i folata, kao i minerala poput kalijuma, gvožđa, kalcijuma i magnezijuma. Ovi nutrijenti su ključni za održavanje optimalnog zdravlja i dobrobiti organizma.
U kulinarstvu, kajsije se koriste na razne načine. Mogu se jesti sveže kao voćka za užinu ili dodatak voćnim salatama. Suve kajsije su popularne kao zdrav i praktičan međuobrok, a mogu se koristiti i u pripremi slatkih jela poput kolača, pita, džemova i kompota. Takođe se koriste u azijskoj kuhinji, posebno u kineskim i tajlandskim jelima, gde se kombinuju sa mesom ili kao deo slatko-kiselog sosu.
Medicinski, kajsije imaju svoje mesto u tradicionalnoj medicini. Njihovo bogatstvo antioksidansima pomaže u zaštiti ćelija od oštećenja slobodnim radikalima, smanjujući rizik od hroničnih bolesti kao što su srčane bolesti, dijabetes i neki oblici kancera. Takođe se smatraju korisnim za digestivno zdravlje zbog svojih vlakana i prirodnih laksativnih svojstava.
Uzgajanje kajsija zahteva sunčano okruženje i dobru drenažu zemljišta. Kajsije su osetljive na mraz i obično se uzgajaju u umerenim klimatskim uslovima. Važno je redovno zalivanje i primena đubriva kako bi se osigurao dobar rast i razvoj biljaka.
Ukratko, kajsije su voće koje nije samo ukusno i hranljivo već i korisno za zdravlje. Njihova raznovrsna primena u kulinarstvu i medicini čini ih omiljenim među potrošačima širom sveta, dok njihova slatka, sočna aroma čini da se uživa u svakom zalogaju tokom letnjih meseci.
